Foto: Admin Buljubašić/Cropix

ISTOČNOEUROPSKE ekonomije u ovoj će godini ostvariti znatno manji rast od predviđenog zbog pogoršanih predviđanja za susjednu eurozonu, objavila je Europska banka za obnovu i razvoj.

EBRD je tako jučer snizio prognoze za Ukrajinu, Srbiju, Poljsku, Mađarsku, ali i Hrvatsku. Veći rast u odnosu na onaj predviđen u srpnju očekuje se u Ruskoj i Turskoj.

Prema najnovijim procjenama ekonomista EBRD-a, u ovoj će godini gospodarstvo Hrvatske zabilježiti pad od 1,9 posto, dok se u izvješću od prije tri mjeseca očekivao pad od 1,2 posto. Također, u 2013. godini očekuje se rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda od 1,2 posto, dok se u srpnju vjerovalo da će rast iznositi 1,5 posto.

"U Hrvatskoj gospodarska situacija ostaje vrlo teška. BDP je u prvom kvartalu pao za 1,3, a u drugom za 2,2 posto na godišnjoj razini što je posljedica pada inozemne potražnje i slabe domaće potražnje. Zbog toga će ukupni rast u 2012. godini gotovo sigurno biti negativan. Hrvatska će se pridružiti Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine, pa bi to bi trebalo pridonijeti oživljavanju povjerenja i investicija", piše u izvješću.

Guverner HNB-a se slaže s ocjenom EBRD-a: Vlada je zakazala u traženju stranog kapitala

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić složio se s objavljenim procjenama EBRD-a o većem padu hrvatskog BDP-a u ovoj godini nego što se to prognoziralo prije tri mjeseca. Međutim, 2013. godina mogla bi biti prekretnica za hrvatsko gospodarstvo jer i Vlada i HNB prognoziraju rast.

I dok se ministar financija Slavko Linić hvata za brojku od 1,7 posto, guverner Vujčić nešto je umjereniji kada prognozira rast od jedan posto. Pred Hrvatskom su, kaže Vujčić, dva imperativa. Prvo je očuvanje makroekonomske stabilnosti za koju smatra da ga Vlada može ostvariti, a drugo je iznalaženje novog modela rasta koji se više ne smije bazirati na javnoj i privatnoj potrošnji, već isključivo na priljevu stranog kapitala. I po tom pitanju, smatra Vujčić, Vlada je zakazala.

"Smanjiti javnu potrošnju!"

Sporost birokracije, manjak inozemnih i privatnih investicija, neodrživ sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te prezadužena poljoprivreda glavni su problemi hrvatskog gospodarstva, ocijenio je Vujčić. Pohvalio je fiskalnu konsolidaciju Vlade zbog koje je očuvan kreditni rejting upozorivši da se iduće godine mora smanjiti javna potrošnja.

"Ono što je ekonomska činjenica je da nam sva literatura, i iskustva pokazuju da je konsolidacija koja ide s rashodne strane manje štetna za rast, nego ona koja ide s prihodne strane, znači povećavanjem prihoda države", istaknuo je Vujčić.

"Kriza u eurozoni će nastaviti negativno utjecati na rast u tranzicijskoj regiji"

EBRD je smanjio i predviđanje rasta Ukrajine na jedan posto ove godine te 2,5 sljedeće godine, za razliku od ranijih projekcija od 2,5 i četiri posto. Slično se dogodilo i Poljskoj čiji je rast za 2012. snižen s 2,9 na 2,5 posto, a za 2013. s 2,4 na 2,2 posto.

Nešto veći rast se očekuje u Egiptu, Maroku, Jordanu i Tunisu gdje se razvija bankarski sektor. Za to područje je predviđen rast od 2,9 posto ove godine i 3,8 sljedeće.

"Kriza u eurozoni će nastaviti negativno utjecati na rast u tranzicijskoj regiji. Rast BDP-a će se najsnažnije usporiti u zemljama koje su najviše vezane uz euro", piše u izvješću.

Bloombergov autor ističe da Srednju Europu, Balkan i Baltičke zemlje pogađa recesija u eurozoni putem trgovine i bankarskih veza. U tim je zemljama zabilježen značajan pad izvoza zbog slabe potražnje na globalnoj razini. Istovremeno su zapadnoeuropski kreditori srezali financiranje istočnoeuropskog tržišta gdje posjeduju oko dvije trećine bankarske industrije.