Foto: HRT

"VJERUJEMO da će Hrvatska nedugo nakon Eurostatovog izvješća idući mjesec ući u postupak EDP-a. To znači da će ozbiljna fiskalna konsolidacija vjerojatno započeti 2014. godine", kazao je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke (HNB), u intervjuu za Reuters.

Postupak prekomjernog deficita (Excessive Deficit Procedure, skraćeno EDP) je mehanizam Europske unije uveden s namjerom reguliranja proračunskog deficita i javnog duga. Radi se zapravo o monitoringu kojem su podvrgnute države čiji je deficit veći od tri posto, a javni dug veći od 60 posto BDP-a.

Radi se o mehanizmu koji se uvodi shodno odredbama europskog Pakta o stabilnosti i rastu. Postupak EDP-a Europskoj komisiji daje pravo poduzimanje niza koraka protiv "rastrošnih" zemalja članica. Između ostalog, EK si uzima za pravo da razmotri i odobri ili odbije prijedlog državnog proračuna, te da savjetuje provođenje reformi koje smatra nužnima. Ukoliko država ne ispuni uvjete koje Europa nameće, moguće je i uvođenje sankcija.

Vujčić traži rezove u javnom sektoru

Vujčić ističe da je hrvatska vlada poduzela određene korake za poboljšavanje investicijske klime, ali daleko je to još od kvalitetno odrađenog posla. Guverner HNB-a napominje da je za izlaz iz petogodišnje recesije nužan model rasta zasnovan na izvozu i investicijama.

"Potrebno je nastaviti sa strukturnim reformama, krenuti u drastično rezanje državne potrošnje i poticati inozemne investicije", kazao je Vujčić, te dodao: "Vlada je prepoznala neka ključna pitanja i njima se pozabavila, ali i dalje su potrebne odlučne reforme, posebno s ciljem poboljšanja učinkovitosti javnog sektora i uklanjanja prepreka za investicije".

Kada govori o rezovima i povećanju učinkovitosti javnog sektora, Vujčić se zapravo zalaže za smanjenje broja zaposlenih. Javni sektor u Hrvatskoj, prema podacima Ministarstva uprave iz svibnja ove godine, zapošljava 224.527 ljudi. Od toga 62.984 otpada na državnu upravu, a 161.543 na javnu upravu (znanost, obrazovanje, zdravstvo, socijalna skrb...).

Što prije u eurozonu

Vujčić također ističe da HNB priželjkuje što skoriji ulazak Hrvatske u eurozonu. Želju za napuštanjem kune i uvođenjem eura Vujčić opravdava činjenicom da je Hrvatska ionako sasvim izložena prema zajedničkoj europskoj valuti, koja čini veći dio duga države, ali i građana. No, prije nego Hrvatska uđe u eurozonu, "mora napraviti domaću zadaću", poručuje Vujčić.

"Ključno je postaviti javne financije na čvrste temelje i preokrenuti tendenciju rasta javnog duga poduzimanjem fiskalne konsolidacije", tvrdi Vujčić. Guverner HNB-a također ističe da su hrvatske banke najbolje kapitalizirani kreditori u EU, te imaju više nego dovoljno kapitala za dodatno kreditiranje građana i poduzeća, ali su zbog dugotrajne krize i dalje oprezne prema novim zajmovima.