Foto: Hina

PREMA desezoniranim podacima Eurostata, udio sezonski prilagođenog deficita opće države u BDP-u u Europskoj je uniji u prvom kvartalu ove godine iznosio -2,6 %, što je 0,2 postotna boda manje nego u zadnjem kvartalu prošle godine. Istodobno je desezonirani deficit u eurozoni smanjen sa -2,5 % BDP-a u zadnjem kvartalu prošle godine na -2,3 % BDP-a u prvom kvartalu ove godine. Niži proračunski deficit u EU28 rezultat je nižih proračunskih prihoda (smanjeni s 45,4 % BDP-a u prethodnom na 45,0 % u prvom kvartalu ove godine) uz istodobno sniženu razinu proračunskih rashoda (sa 48,1 % na 47,6 % BDP-a), navode analitičari HGK.

U prvom je kvartalu ove godine prosječan proračunski deficit u zemljama Europske unije iznosio 3,0 % BDP-a, što je 0,7 postotnih bodova manje nego u prvom kvartalu prošle godine. Pritom se, u pravilu, a ponajviše zbog dinamike kretanja proračunskih prihoda, u prvom kvartalu ostvaruje najviša razina deficita u proračunskoj godini. Najviši je deficit u prvom kvartalu ove godine ostvaren u Belgiji (-10,1 % BDP-a), Grčkoj (-9,7 %), na Malti (-8,8 %), u Francuskoj (-7,5 %) i Hrvatskoj (-7,5 %), dok je istodobno proračunski suficit ostvaren u šest zemalja među kojima je bio najviši u Bugarskoj (+1,0 % BDP-a), Latviji (+1,4 %) i Rumunjskoj (+2,0 %). Maastrichtsku granicu deficita od 3 % BDP-a još ne zadovoljava deset zemalja, što pokazuje da spor i krhak gospodarski rast potpomognut ekspanzivnom monetarnom politikom i niskim cijenama nafte još nije u stanju u svim zemljama generirati dostatne proračunske prihode potrebne za pokrivanje rigidne državne potrošnje, smatraju analitičari HGK.

Hrvatska po deficitu znatno iznad prosjeka EU

Hrvatska se, prema ostvarenoj razini deficita (-7,5 % BDP-a u prvom kvartalu ove godine), nalazi na visokom petom mjestu među zemljama članicama EU, s izrazito visokim proračunskim manjkom koji je čak 4,5 postotnih bodova viši od europskog prosjeka. Podaci Eurostata, kako navode iz HGK, jasno pokazuju da Hrvatska od 2009. godine do danas ne uspijeva u provedbi fiskalne konsolidacije i jedna je od rijetkih zemalja EU (uz Španjolsku i Ujedinjeno Kraljevstvo) koja u tom razdoblju svake godine bilježi deficit viši od 5 % BDP-a. Usto, Hrvatsku u odnosu na prosječna kretanja u Europskoj uniji, obilježavaju i puno izraženije sezonske oscilacije u kretanju proračunskih prihoda i rashoda, a time i deficita prema pojedinim kvartalima, što je posljedica naglašenog značaja sezonske turističke aktivnosti, ali i nedovoljnoga kontinuiteta u podmirivanju proračunskih rashoda. Ipak, Hrvatska se nalazi među zemljama koje su poboljšale svoju situaciju u odnosu na prvi kvartal prošle godine, s obzirom na činjenicu da je deficit smanjen s 10,2 % na 7,5 % BDP-a, odnosno za 2,7 postotnih bodova. Uz Hrvatsku znatnije smanjenje deficita ostvarile su i Rumunjska (za tri postotna boda), Bugarska (za 6,1 postotni bod) i Cipar (za čak 36,3 postotna boda).

"Iako je situacija u vezi proračunskog deficita nešto povoljnija nego u prvom kvartalu prošle godine s obzirom na to da je njegov udio u BDP-u smanjen za 2,7 postotnih bodova, ipak se Hrvatska nalazi na visokom petom mjestu među zemljama članicama EU prema ostvarenoj razini deficita (-7,5 % BDP-a u prvom kvartalu ove godine) koji je čak 4,5 postotnih bodova viši od europskog prosjeka", kaže Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK