Foto: Shutterstock

PREMA podacima Ankete o dohotku stanovništva, stopa rizika od siromaštva u 2013. iznosi 19,5%, objavio je danas Državni zavod za statistiku.

Stopa rizika od siromaštva pokazuje koliko osoba ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog dohotka svih kućanstava.

Prag rizika od siromaštva za četveročlanu obitelj 48 tisuća kuna godišnje

Prag rizika od siromaštva u 2013. za jednočlano kućanstvo iznosi 22.916 kuna na godinu, dok za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 48.124 kune na godinu.

Pokazatelj Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj deprivaciji ili žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. Prema tom pokazatelju za 2013. u Republici Hrvatskoj u takvu je položaju bilo 29,9% osoba.

Pokazatelj Osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada odnosi se na one osobe (u dobi od 0 do 59 godina) koje žive u kućanstvima čiji je intenzitet rada manji od 0,2 i u 2013. iznosi 14,8%.

Preko 21% djece živi u riziku od siromaštva

Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s osnovnih 19,5% na stopu od 29,7%. Ako se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 44,6%.

Stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu (%)

Stopa rizika od siromaštva prema dobi i spolu u 2013. najviša je u osoba u dobi 65 i više godina te iznosi 23,4%. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća te stopa rizika od siromaštva u žena iznosi 26,6%, a u muškaraca 18,6%. Najniža stopa rizika od siromaštva bilježi se za osobe u dobi od 25 do 54 godine i iznosi 16,9%. U muškaraca te dobi iznosi 17,3%, a u žena 16,4%.

Materijalna deprivacija odnosi se na pokazatelje koji upućuju na materijalne uvjete koji utječu na kvalitetu života kućanstava.

Gotovo 10% kućanstava nema ni za grijanje

Prema podacima Ankete u 2013. zabilježeno je:

- 9,9% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima
- 70,5% osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu platiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva
- 14,0% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan
- 65,1% osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava
- 30,4% osoba koje žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih teškoća kasnila s plaćanjem računa za režije
- 36,2% osoba koje žive u kućanstvima koja teško spajaju kraj s krajem, 28,6% osoba koje žive u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama (najmanji postotak osoba živi u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem vrlo lako, samo 0,3%)
- 68,4% osoba koje žive u kućanstvima kojima su ukupni troškovi stanovanja znatno financijsko opterećenje, dok samo 2,1% osoba živi u kućanstvima kojima ukupni troškovi stanovanja nisu financijsko opterećenje.

Stopa materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu, isključivo zbog financijskih razloga, priuštiti najmanje tri od devet stavki materijalne deprivacije. Stopa materijalne deprivacije u Republici Hrvatskoj u 2013. iznosi 34,6%.

Stopa rizika od siromaštva u zemljama EU (%)

Usporedba nekih pokazatelja siromaštva za 2013. između zemalja Europske unije, pokazuje da je najvišu stopu rizika od siromaštva imala je Grčka (23,1%), potom Rumunjska (22,4%), Bugarska (21,0%), Litva (20,6%) te Španjolska (20,4%), gdje je više od petine stanovništva imalo ekvivalentan ukupni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Slijedi Hrvatska sa stopom rizika od siromaštva od 19,5% te Letonija (19,4%) i Italija (19,1%)

Sa druge strane, najniže stope rizika od siromaštva zabilježene su u Češkoj (8,6%), Nizozemskoj (10,4%), Finskoj (11,8%) i Danskoj (12,3%)

Nejednakost raspodjele dohotka najveća je u Grčkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj (6,6), gdje je 20% stanovništva s najvišim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom primilo 6,6 puta veći dohodak od 20% stanovništva s najnižim ekvivalentnim raspoloživim dohotkom.

Za Hrvatsku je pokazatelj nejednakosti raspodjele dohotka iznosio 5,3, čime je Hrvatska neznatno iznad prosjeka Europske unije (5,0). Najmanja nejednakost raspodjele dohotka zabilježena je u Češkoj (3,4) te Finskoj, Nizozemskoj, Sloveniji i Slovačkoj (3,6).