Hrvatska u Haagu traži pravdu zbog srpskog genocida: "Hrvate se demoniziralo, jedini cilj je bio uništenje"

Screenshot: ICJ

PRED Međunarodnim sudom pravde u Haagu danas u 10 sati počela je rasprava u postupku u kojem se Hrvatska i Srbija međusobno tuže za genocid u Domovinskom ratu.

Sudac je na početku rasprave upoznao sve s dosadašnjim tijekom postupka - datumima podnošenja tužbi, dokaza i podnesaka, a potom je naveo kakav će biti daljnji tijek postupka.

Naveo je i kako je odbačena pritužba Srbije, odnosno kako je sud odlučio raspravljati o hrvatskoj tužbi. Srbija planira ispitati samo četiri od devet civilnih svjedoka koje je predložila Hrvatska.

U iduća četiri tjedna svi iskazi svjedoka ostat će tajni, no hrvatska zastupnica pred sudom Andreja Metelko Zgombić potvrdila je da će u korist Hrvatske svjedočiti Sonja Biserko, osnivačica i predsjednica Helsinškog komiteta za ljudska prava Srbije budući da su njeno ime objavili beogradski tabloidi.

Hrvatska je ukupno pozvala 12 svjedoka, od čega su tri ekspertna dok Srbija ima osam, a jedan od njih je ekspertni svjedok.

"Hrvatska traži pravdu"

Za obrazlaganje Hrvatske tužbe podnesene 1999. godine zadužena je prof. Vesna Crnić-Grotić, voditeljica hrvatskog tima domaćih i stranih pravnih stručnjaka i odvjetnika, koja je preuzela riječ nakon uvodnog izlaganja predsjednika suda.

Između ostalog je istaknula kako "Hrvatska traži pravdu" te podsjetila kako srpska strana, uključujući predsjednika Tomislava Nikolića, niječe zločine do te mjere da navode kako čak ni u Srebrenici nije bilo genocida.

Vesna Crnić-Grotić poručila je sucima Međunarodnog suda pravde da je ICJ jedini sud koji može utvrditi da zločini počinjeni tijekom rata u Hrvatskoj predstavljaju genocid. "Čini se da je jedini način da Hrvatska ostvari pravdu da se pojavi pred ovim sudom. Jedini imate mogućnost utvrditi da su grozna djela počinjena u Vukovaru i drugdje u Hrvatskoj genocid", poručila je.

Sudu su prikazane zračne snimke razorenog Vukovara iz 1991. godine. Crnić-Grotić je istaknula kako su upravo te snimke dokazuju namjeru potpunog uništenja.

"Hrvatska će pokazati da su zločini koje je osmislilo srpsko vodstvo imali za cilj stvaranje etnički homogene srpske države"

Hrvatska namjerava dokazati da genocid na hrvatskom teritoriju nije počinjen samo u Vukovaru, već i u drugim dijelovima Lijepe naše gdje je došlo do pokolja i uništenja, gdje je bilo mučenja civila, gdje su pronađene masovne grobnice.

Crnić-Grotić je u svom uvodnom izlaganju sud upoznala s hrvatskim planom iznošenja dokaza i izlaganja, kao i ispitivanja svjedoka, u daljnjem tijeku procesa. Navela je i kako se postavlja pitanje zašto je bilo potrebno toliko vremena da konačno dođe do početka ovog postupka.

U idućih nekoliko dana, po njezinim riječima, hrvatski će predstavnici pokazati da su zločini dosegli razinu genocida i da je postojala namjera srpskog vodstva da se uništi dio hrvatskog naroda. Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju genocida, koju je 1948. donijela Opća skupština UN-a, definira genocid kao djela počinjena "s namjerom uništenja, u cijelosti ili djelomično, neke nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine". "Hrvatska će pokazati da su zločini koje je osmislilo srpsko vodstvo imali za cilj stvaranje etnički homogene srpske države", zaključila je Crnić-Grotić.

Uslijedilo je izlaganje hrvatske pravne stručnjakinje Andreje Metelko-Zgombić o političkim i drugim okolnostima raspada Jugoslavije, a sudu je prikazana i karta područja koje će se spominjati tijekom suđenja.

Metelko-Zgombić je kao jedan od primjera genocidnih namjera Srbije, u režiji Slobodana Miloševića, u svom izlaganju navela raketiranje Banskih dvora: "JNA je pokušala ubiti i šefa države, i šefa vlade SFRJ, i predsjednika Republike Hrvatske".

Hrvatska strana uvodno izlaganje je nastavila obrazlaganjem pozadine genocida kojeg je Srbija počinila na hrvatskom teritoriju. Helen Law sud je upoznala s primjerima srpskog ekstremizma i nacionalizma, koji su doveli do genocida te navela kako se provodilo "demonizaciju Hrvata".

U sudnici je emitirana i izjava Vojislava Šešelja iz 1991. godine koji je poručio da se granica između Srbije i Hrvatske mora povući granicom Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica. Šešelj je "Veliku Srbiju" želio po svaku cijenu, a ni jedno sredstvo nije bilo zabranjeno: "Ako žele rat, dobit će ga".

Law je navela kako su ekstremistički nastrojeni srpski lideri redovito opisivali Hrvate kao ustaše, a Hrvatsku državu uspoređivali s tvorevinom NDH, te pozivali na uništenje.

"Nadalje, navodi se stalno ideja da Hrvati i Srbi ne mogu živjeti zajedno u miru, jer Hrvati predstavljaju prijetnju srpskom narodu", kazala je Law govoreći o ideji "Velike Srbije" koja je dovela do genocida.

Nakon izlaganja Law, sud je uzeo stanku od 15 minuta, a potom se sudu obratio James Crawford koji je sud upoznao s djelovanjem JNA u Hrvatskoj.

JNA provodila srpske ciljeve

Crawford je kazao kako je Srbija pokušala ustvrditi kako nije odgovorna za JNA, ali je već brojnim presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) utvrđeno da je JNA provodila srpske ciljeve.

Proces srbizacije JNA je počeo još sredinom 1990. godine, naveo je Crawford u svom izlaganju, dodajući kako ni u slučaju Hrvatske, ni u slučaju Slovenije, JNA nije djelovala kao savezno tijelo SFRJ, već je postala vojna snaga Srbije.

Čak 32 paravojne jedinice, kojima su upravljali i srpski političari, pa čak i kriminalci pušteni iz zatvora, sudjelovale su u napadima na Hrvatsku, od čega ih je 16 djelovalo sa teritorija Srbije, a 16 na teritoriju Hrvatske, istaknuo je Crawford u svom izlaganju, dodajući kako te jedinice same ne bi imale snagu izvršavati zločine da nisu imale podršku JNA.

"Milošević je sudjelovao u zajedničkom zločinačkom poduhvatu", poručio je Crawford u svom izlaganju.

Naveo je i kako je postojala neusklađenost između srpskih agresorskih i hrvatskih obrambenih snaga. Kazao je kako Hrvatska u početku okupacije nije imala snage za obranu i kako je hrvatske snage tek trebalo naoružati.

Tako je u vrijeme pada Vukovara omjer u ljudstvu bio 16:1, a omjer u artiljeriji i tenkovima više od 100:1 u korist JNA.

Bez obzira na Ustav, JNA je provodila srpske interese i Srbija je tako dobila svoju vojnu snagu, što je omogućilo genocid i druge zločine, zaključio je Crawford.

Nakon njegova izlaganja još se govorilo o definicijama genocida, a nastavak rasprave zakazan je za sutra.

"Ljudi su stradali i jedna od satisfakcija jest da počinitelji odgovaraju i da se prikaže što se stvarno dogodilo"

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavlja hrvatsku vladu na prvoj usmenoj raspravi koja će pred najvišim sudskim tijelom UN-a trajati do 1. travnja.

Hrvatska i Srbija, koja je 2010. protiv Zagreba podnijela protutužbu za genocid, u iduća će četiri tjedna dokazima i svjedocima braniti svoje tužbe pred sudskim vijećem pod predsjedanjem slovačkog suca Petera Tomke.

Mjesta u velikoj dvorani ICJ-a zauzelo je 17 sudaca, više od trideset članova hrvatskog i srpskog tima te publika označivši početak suđenja koje Hrvatska čeka 15 godina.

"Ljudi su stradali i jedna od satisfakcija jest da počinitelji odgovaraju i da se prikaže što se stvarno dogodilo", rekao je nedavno Miljenić.

Zagreb tuži službeni Beograd da je u četiri ratne godine počinio djelo genocida etničkim čišćenjem hrvatskih stanovnika, odnosno raseljavanjem, ubojstvom 10.572 osobe, zlostavljanjem, bespravnim zatočenjima više od 7.000 ljudi po logorima i uništavanjem njihove imovine.

Od Srbije traži kažnjavanje počinitelja genocida koji su pod njezinom jurisdikcijom, istinu o nestalim hrvatskim državljanima kojih je prema posljednjim podacima 1663, povrat kulturnog blaga i naknadu štete državi i pojedincima.

Obje strane misle kako imaju dobre šanse

Rasprava o hrvatskoj tužbi i srpskoj protutužbi trajat će od 3. ožujka do 1. travnja i bit će javna, osim iskaza svjedoka čiji je sadržaj tajan do završetka rasprave. Dokaze o etničkom čišćenju Hrvata, odnosno genocidu nad srpskim stanovništvom u Hrvatskoj za vrijeme Oluje, iznijet će brojni svjedoci.

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić podsjetila je da tužbe nisu povučene jer uvjeti nisu ispunjeni te da je sve što će se događati u procesu, vezano na prošlost i 90-te. "Svakako će naši napori ići u tom pravcu da današnjica i budućnost ne budu zarobljeni tragedijama koje su se događale u 90-ima", kazala je prošlog tjedna Pusić.

Obje strane misle kako imaju dobre šanse, a presuda u postupku koji je počeo podizanjem hrvatske tužbe 1999. očekuje se u roku od godine dana. "Više se moglo postići nekim dogovorom u nekoj ranijoj fazi, ali takve su bile političke okolnosti. Dogovora nije bilo. Vidjet ćemo što će sud odlučiti", poručio je predsjednik Ivo Josipović.

Prema hrvatskoj tužbi, u četiri godine rata počinjen je genocid etničkim čišćenjem Hrvata, raseljavanjem, uništavanjem imovine, zatočenjima po logorima i ubojstvima više od 10 tisuća osoba.

I Srbija od Hrvatske traži da se kazne počinitelji i nadoknadi šteta Srbima te ukinu nacionalni blagdani Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan branitelja.

Ako sud odbaci tužbe, odbačena je i mogućnost Hrvatske da pravnim putem traži ratnu odštetu.

Sabo: Vjerujem da će Hrvatska dobiti spor u Haagu

Vukovarski gradonačelnik Željko Sabo poželio je danas uspjeh odvjetnicima koji zastupaju Hrvatsku u postupku pred Haškim sudom u kojemu se Hrvatska i Srbija međusobno tuže za genocid, izrazivši uvjerenje da Hrvatska ima dovoljno argumenata za dobiti taj spor, a u isto vjeruju i predstavnici braniteljskih udruga.

"Želim našim odvjetnicima potpuni uspjeh i iskreno vjerujem da će Hrvatska pobijediti u tom sporu, a kada to kažem mislim da će kroz tu pobjedu pravda i istina o tome tko je bio žrtva, a tko agresor u ratu nametnutom Hrvatskoj 1991. godine izaći na vidjelo", izjavio je Sabo za Hinu, uoči današnjeg početka usmene rasprave pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu.

Napominjući kako nije stručan ocjenjivati je li srbijanska agresija na Hrvatsku bila genocid ili ne, Sabo je naglasio da, kao i svaki Vukovarac koji je proživio ratne strahote, smatra da Hrvatska ima i više nego dovoljno argumenata da spor dobije.

"Strahote agresije koju je Vukovar proživio su tolike da ih je nemoguće ignorirati. Posljedice agresije su u Vukovaru itekako vidljive i dan danas. Iskreno vjerujem da će odvjetnici koji zastupaju Hrvatsku uspjeti u naumu da Hrvatska dobije spor", poručio je.

"Vrijeme je da konačno skinemo sa sebe ljagu da smo loš narod i loša država izgrađena na genocidu, za što nas Srbi stalno optužuju"

Početak sudske rasprave u Haagu komentirao je i predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak. "Nisam vidio optužnice, ali mislim da bi bilo vrijeme da konačno skinemo sa sebe ljagu da smo loš narod i loša država izgrađena na genocidu, za što nas Srbi stalno optužuju. Sada je prilika da jednom za svagda dokažemo kako je Hrvatska izgrađena iz želje naroda za slobodom", istaknuo je.

Napomenuo je kako je u Vukovaru 1991. ubijeno i nestalo 5.000 ljudi, da su brojni hrvatski branitelji, među kojima i on, završili u logorima gdje su bili mučeni, zlostavljani i ubijani, "a ispada da smo mi za sve krivi, a ne oni koji su zločine nad nama Vukovarcima počinili", kazao je Rehak. Jedino se boji, dodao je, da u taj sudski postupak "prste ne umiješa visoka politika", a kroz nju i interesi velikih država.

Predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir također smatra kako Hrvatska ima i više nego dovoljno argumenata da dobije spor sa Srbijom. No, rekla je, pitanje je samo koliko su pravnici koji zastupaju Hrvatsku uložili u pripremu cijelog postupka.

"Imate u Hrvatskoj cijeli niz malih mjesta čiji su stanovnici u agresiji svi pobijeni, od djece do starih. Arhivi i ladice su nam prepuni svjedočanstava o tim i drugim zločinima. Pitanje je samo je li kroz sve ove godine netko zavirio među ta svjedočanstva. Ako je, bit će dobro. Ako nije, sumnjam da ćemo polučiti uspjeh u Haagu, ali to će onda biti isključivo naša krivnja", zaključuje Ljiljana Alvir.

Najviše sudsko tijelo UN-a saslušat će u iduća četiri tjedna brojne dokaze u prilog genocidu i svjedoke etničkog čišćenja hrvatskog stanovništva, kao i argumente Beograda da je u "Oluji" počinjen genocid nad hrvatskim Srbima.

Miljenić: Na sudu je da donese odluku

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić izjavio je u ponedjeljak u Den Haagu da Hrvatska pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) želi prikazati što se stvarno dogodilo u Domovinskom ratu i njemu prepustiti odluku je li Srbija kriva za genocid nad hrvatskim stanovništvom.

"Ovo nije utakmica i nismo ovdje došli da bismo davali ocjene, nego da bismo prikazali što se stvarno dogodilo, prezentirali činjenice i prepustili sudu da donese odluku", rekao je novinarima Miljenić koji je prisustvovao prvoj usmenoj raspravi pred ICJ-em.

"Žrtve su velike, to su ljudske tragedije i naša je zadaća prikazati što se dogodilo i prepustiti sudu odluku", dodao je ministar ocijenivši da je hrvatski pravni tim prvog dana suđenja pokazao da će to učiniti na najbolji mogući način.

Voditeljica tima Vesna Crnić-Grotić sudu je danas rekla da će Hrvatska svim dopuštenim dokazima nastojati dokazati da je Srbija izvršila genocid tijekom rata u Hrvatskoj od 1991.-1995.

"Postupak je složen, postoje ranije odluke suda u sličnom predmetu koje pred nas postavljaju težak zadatak, ali danas smo pokazali da smo spremni nositi se s time", rekla je profesorica međunarodnog prava iz Rijeke.

ICJ je 2007. presudio da Srbija nije počinila genocid u ratu u BiH, ali je istodobno utvrdio se genocid dogodio u Srebrenici.

Milanović o tužbi za genocid: Očekivao sam više kooperativnosti Beograda

Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović izjavio je u ponedjeljak u Kuparima, u svezi s početkom glavne rasprave pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) o hrvatskoj tužbi za genocid protiv Srbije, kako je očekivao više razumijevanja i kooperativnosti Beograda.
Hrvatska je očekivala razumijevanje od Srbije, a kako toga nije bilo Hrvatska je podnijela tužbu i "gurat ćemo do kraja", rekao je Milanović.

"Mi smo država, to smo pripremali, a ja imam svoj osobni stav o tome. Dogodile su se neke stvari u režiji ekipe iz Beograda koja je ovdje znala ljetovati (Kupari). Teški ratni zločini su se dogodili, bilo je elemenata genocida i mi ćemo to probati dokazati", pojasnio je Milanović komentirajući u Kuparima početak suđenja u Den Haagu.

Obradović: Moglo je biti jedino genocida nad Srbima

Voditelj srbijanskog pravnog tima pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) Saša Obradović odbacio je u ponedjeljak optužbe Hrvatske da je Srbija izvršila genocid nad Hrvatima i ustvrdio da, ako ga je i bilo, onda se jedino može govoriti o genocidu nad Srbima u ratu 1990-tih u "Oluji".

Nakon što je hrvatska strana sucima ICJ-a obrazložila tužbu podnesenu 1999., Obradović je rekao da je to bio "recital" o srbijanskom nacionalizmu i JNA, a da o genocidu nije rečeno ništa. "Ne vjerujem da ćemo o genocidu ni čuti jer ga u Hrvatskoj, prema hrvatskom narodu nije bilo. Ako je bilo genocida, on je izvršen prema Srbima tijekom operacije Oluja", rekao je Obradović novinarima.

Suđenje koje je u ponedjeljak počelo pred ICJ-em nazvao je "povijesnom ironijom" s obzirom na stradanja Srba u NDH. "Srpski narod u NDH doživio je genocid poznat svima... da bi u vrijeme bombardiranja NATO-a, kada je Srbija dosegla najslabiji položaj u povijesti, Tuđman podnio tužbu da je srpski narod izvršio genocid tijekom oružanog sukoba u Hrvatskoj", rekao je Obradović.

"I to predsjednik Hrvatske koji je bio vođa separatizma, koji je uništio Jugoslaviju i izjavio da Srbi iz Hrvatske trebaju nestati. I nestali su, danas ih je trećina u odnosu na 1991. i četiri puta manje nego 1931.", istaknuo je član srbijanskog pravnog tima.

Upitan zašto se poziva na NDH kada današnja Hrvatska nije pravna sljednica te kvislinške tvorevine, Obradović je rekao da ju spominje samo kao povijesni događaj, a da će se srbijanski tim u svom dijelu dokaznog postupka usredotočiti na dokazivanje genocida nad Srbima u Oluji u ljeto 1995.

Dodao je da Beograd, unatoč velikom broju srpskih žrtava u ratu u Hrvatskoj, nije želio spor pred ICJ-em, ali je on važan da bi se raščistilo s prošlošću. "Naravno da bi se trebali okrenuti budućnosti, ali ako se tako gleda onda nijedan sud ne bi trebao postojati. Svako krivično djelo je rasprava s prošlošću, prošlost se mora raspraviti da bi se krenulo dalje", zaključio je Obradović.

Mrkić kaže da je istina na strani Srbije na procesu za genocid pred ICJ

Srbijanski šef diplomacije Ivan Mrkić ocijenio je u ponedjeljak u povodu početka rasprave pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) o uzajamnim tužbama Hrvatske i Srbije za genocid, da su istina, pravo i činjenice na strani Srbije, ali da prioritet vlade u Beogradu ostaje izgradnja dobrosusjedskih odnosa, mir i stabilnost u regiji, priopćeno je iz ministarstva vanjskih poslova.

Mrkić je, kako se navodi, istaknuo da je proces u Den Haagu od izuzetne važnosti za utvrđivanje istine o događajima tijekom rata u na teritoriju Hrvatske, ocijenivši da Srbija nije bila inicijator spora pred ICJ-om.

"Srbija nije inicirala ovaj spor bez obzira na brojne zločine počinjene nad srpskim življem u građanskom ratu na teritoriju Hrvatske", istaknuo je Mrkić ukazujući da je Beograd "spremnošću da se tužbe povuku" pokazao kako gleda na budućnost, ali dogovor nije postignut jer je stajalište Hrvatske bilo "da uvjeti za povlačenje tužbi nisu ispunjeni".

Mrkić je ukazao i na stajalište Srbije "da bolna pitanja iz prošlosti treba sada ostaviti pravnim timovima i ICJ-u", uz "uvjerenje da su istina, pravo i činjenice na strani Srbije".

"Prioritet vlade Srbije ostaje izgradnja dobrosusjedskih odnosa, mir i stabilnost u regiji. Naš interes i želja je da tragični događaji iz prošlosti ne utječu na sadašnju razinu bilateralnih odnosa, položaj Srba u Hrvatskoj i buduću suradnju s Hrvatskom", zaključio je Mrkić u priopćenju.

Dopredsjednik vlade Srbije Rasim Ljajić izrazio je uvjerenje da Srbija neće izgubiti spor s Hrvatskom pred ICJ-em.

“Siguran sam da spor nećemo izgubiti. Ne želimo remetiti odnose s Hrvatskom, želimo najbolje odnose sa svima u regiji, pa i s Hrvatskom”, rekao je Ljajić novinarima, podsjetivši na pokušaje da se dođe do rješenja vansudskim dogovorom, uz ocjenu da načelna spremnost hrvatske strane "nije prerasla u dogovor" nakon radikalizacije situacije zbog ćirilice u Vukovaru.

Ljajić je ocijenio kako je "očigledno postojala bojazan hrvatskih vlasti da će izgubiti podršku javnosti za vansudski dogovor", te "nije bilo hrabrosti za takav korak", prenijeli su beogradski mediji Ljajićevu izjavu.

Radio-televizija Srbije emitirala je danas izjavu stručnjaka za međunarodno pravo Tibora Varadija koji je ukazao na mogućnu opasnost od procesa pred ICJ-om u Den Haagu.

"Ne vidim konkretnu korist, već konkretnu opasnost od procesa u Den Haagu, u slučaju da retorika bude previše uzavrela", istaknuo je Varadi, koji očekuje da ICJ neće prihvatiti ni tužbu ni protutužbu.

“Bilo bi neobično da jedine dvije države na svijetu koje su osuđene za genocid budu Srbija i Hrvatska”, rekao je Varadi u intervjuu za RTS, istaknuvši da obje države "nisu idealne, ali da nisu ni najgore".

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara