Hrvatska za obranu haških optuženika potrošila više od 28 milijuna eura!

Foto: BIRN

DVIJE države koje su izdvojile najviše javnih sredstava na optužene pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) su Hrvatska, koja je na trojicu optuženih potrošila više od 28 milijuna eura, i Makedonija, koja je potrošila, procjenjuje se, 9.5 milijuna na samo dvojicu ljudi, doznaje BIRN.

Unutarnji sukob makedonskih državnih snaga sigurnosti s albanskim pobunjenicima 2001. godine trajao je samo šest mjeseci, zbog čega je sud Ujedinjenih naroda u Haagu optužio samo dvojicu Makedonaca, ali je osiromašena balkanska zemlja potrošila milijune na obranu, pomoć i lobiranje za bivšeg ministra unutarnjih poslova Ljubeta Boškoskog (koji je oslobođen poslije žalbe) i policajca Johana Tarčulovski (koji je osuđen za ratne zločine).

Hrvatska je potrošila više od 28 milijuna eura samo na obranu generala Antu Gotovinu, Mladena Markača i Ivana Čermaka, koji su na kraju oslobođeni svih optužbi.

Obje države definirale su obranu svojih državljana optuženih pred Tribunalom kao državnu politiku i potrošili ogromne svote novca kako bi bili oslobođeni, s ciljem obrane ratnih heroja, osvoje političke poene kod kuće i spriječe daljnje srozavanje slike zemlje u svijetu.

Preostale države bivše Jugoslavije potrošile su manje na veći broj optuženih, ali ukupan iznos izdvojen za ratne zapovjednike koji su pred međunarodnim sudom morali odgovarati za neke od najgorih zločina počinjenih u Europi poslije Drugog svjetskog i dalje iznosi skoro 40 milijuna eura.

Sumnjivi fondovi koji se nikome nisu davali na uvid prikupljali su gotovinu putem javnog poziva na pomoć optuženima za ratne zločine u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i na Kosovu, ali se i dalje ne zna koliko je novca prikupljeno i na što je točno potrošen.

Obrana ratnih "heroja"

Umjesto na obranu, Srbija je od 2004. do 2013. godine potrošila 1,7 milijuna eura državnih sredstava na osobne troškove i liječničke usluge za optužene, kao i na putne troškove njihovih obitelji.

Međutim, BIRN je doznao kako su, od 26 optuženih koje plaća Beograd, 18 bivši zapovjednici Vojske Republike Srpske (VRS) koji imaju državljanstvo Srbije, uključujući generala Ratka Mladića – usprkos činjenici da Srbija i dalje poriče kako je na bilo koji način sudjelovala u ratu u BiH.

U Bosni i Hercegovini potrošeno je ukupno 640.000 eura na pomoć optuženima, ali se cjelokupan iznos odnosi na pomoć Republike Srpske okrivljenim Srbima. Novac je uplaćen i obiteljima srpskih optuženika preko fonda “Pomoć“, iako javno nije objelodanjeno koliko je sredstava prikupljeno i kako su ona potrošena.

Zbog nemogućnosti postizanja bilo kakvog političkog konsenzusa, drugi politički entitet u BiH, Federacija BiH, nije izdvojila ništa za pomoć bošnjačkim ili hrvatskim optuženicima, tvrde službenici.

Kosovo nije pružila nikakvu novčanu pomoć šestorici svojih optuženika za ratne zločine, priopćili su službenici BIRN-u, s izuzetkom 16.750 eura koliko je stajao svečani doček optuženih koji su pušteni na slobodu.

Međutim, prikupljeno je više od 1,5 milijuna eura za pomoć dvojici istaknutih bivših pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), danas političara, Ramuša Haradinaja i Fatmira Ljimaja, prikupljenih preko javnog poziva za uplaćivanje fondovima sumnjivog porijekla.

Ovi fondovi nikada nisu javno položili računa donatorima za ono što su dobili ili potrošili. BIRN je uspio doći do djelomičnog iznosa uz pomoć dokumenata iz Haškog tribunala i suđenja za korupciju u Prištini u vezi s navodnim neregularnim vođenjem fonda za Haradinaja.

U BiH, na Kosovu i u Srbiji, BIRN je do podataka za ovo istraživanje došao preko zahtjeva za informacijama od javnog značaja.

Međutim, preostale države – one koje su najviše potrošile – nisu lako objelodanile pun iznos utrošenog, vjerojatno zato što je javnost osjetljiva na visoke troškove i zbog teške gospodarske krize na Balkanu.

Makedonija je odbila pružiti bilo kakvu informaciju o tome koliko je platila za pomoć svojim haškim optuženicima, a BIRN-ova procjena koliko je potrošeno zasniva se na intervjuima i anonimnim susretima sa širokim dijapazonom službenih i legalnih izvora u državi, kao i na nekoliko službeno zabilježenih izjava.

„Pokušao sam doći do podataka koje ste tražili, ali mi je odmah rečeno kako su strogo povjerljivi i da ne pitam”, kazao je za BIRN makedonski službenik koji je tražio da ostane anoniman.

U 9,5 milijuna eura koje je Makedonija potrošila od 2006. do 2013. spada i 3,5 miliona izdvojenih za obrambeni tim iz Sjedinjenih Država predvođen slavnim odvjetnikom Alanom Dershowitzom i 2,5 milijuna za troškove lobiranja.

Hrvatska nije željela otkrivati ništa više od već poznati iznosa od 28 milijuna eura potrošenih na obranu trojice generala oslobođenih optužbi za ratne zločine, usprkos tome što je obavezna to učiniti prema Zakon o pravu na pristup informacijama od javnog značaja.

Nisu objelodanjene ni informacije o drugim uplatama, primjerice bosanskim Hrvatima optuženim za zločine počinjene tijekom rata u BiH koji su hrvatski državljani. Ne zna se je li Zagreb pomagao ovim osobama ili ne.

Ne postoji niti službena potvrda o iznosu koji je hrvatska država potrošila na angažiranje američke tvrtke „Patton Boggs“ za lobiranje u predmetima protiv generala.

Zaklada za istinu o Domovinskom ratu, netransparentni privatni fond za pomoć generalima i opravdavanje njihova djela počinjenih tijekom rata, također nije objavio svoje financije, iako je jedan od njegovih zagovarača izjavio kako je samo tijekom prve godine rada sakupljeno 1,1 milijuna eura.

Politički motivirane uplate

Države često opisuju službenu financijsku podršku haškim optuženicima kao humanitarnu pomoć državljanima kojima se sudi u inozemstvu.

Međutim, to se radi i iz političkih razloga, tvrdi Roland Kostić, stručnjak za Balkan sa švedskog Sveučilišta u Upsali.

„Zemlje bivše Jugoslavije suđenja pred Haškim tribunalom doživljavaju kao borbu za vlastitu istinu, u kojoj svaka zemlja vidi priliku da dokaže da je njihova istina ona prava“, kaže Kostić.

Financijska pomoć optuženima za ratne zločine, koliko god izdašna, nije protiv zakona. Glavni tužitelj Haškog tribunala Serge Brammertz za BIRN govori kako je na „suverenim državama da odluče kako će trošiti svoj novac“.

On, međutim, ističe kako mnoge žrtve ratova u bivšoj Jugoslaviji, koje često imaju velikih problema pri dobivanju odštete od svojih država pogođenih krizom, često osjećaju nepravdu kada vide kako vlade rasipaju novac na ratne zapovjednike.

„Razumijem nezadovoljstvo žrtava kada vide koliko se troši na obranu mogućih ratnih zločinaca, od kojih mnogi poslije budu osuđeni“, zaključuje Brammertz.

Bosna i Hercegovina: 640.000 eura *
Hrvatska: 28.145.610 eura **
Kosovo: 16.750 eura ***
Makedonija: 9.480.000 eura ****
Srbija: 1.700.000 eura *****
 
* službeni podaci (samo za Republiku Srpsku)
** službeni podaci (djelomični iznos; s privatnog fonda u Hrvatskoj uplaćeno je najmanje još 1.100.000 eura)
*** službeni podaci (s privatnih fondova uplaćeno je najmanje još 1.567.000 eura)
**** procjena (djelomični iznos)
***** službeni podaci

Saše Dimovski, Denis Džidić, Josip Ivanović, Edona Peci, Marija Ristić / BIRN

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara