Za rast neto imovine zaslužni su fondovi s javnom ponudom (novčani) koji upravljaju s 0,44 milijardi kuna više (ukupno 12,91 milijardi kuna), dok je imovina fondova s privatnom ponudom praktički ostala na razini od kolovoza (284,17 milijuna kn), stoji u analizi iCapitala. 

 

Među fondovima s javnom ponudom, najsnažniji pad imali su mješoviti fondovi, čija je neto imovina smanjena za 0,66% (pad od 6,49 milijuna kuna), na 971,41 milijuna kuna. Jedini rast imovine (isključujući novčane fondove) ostvarili su dionički fondovi - imovina im se povećala za 0,05% ili 0,88 milijuna kuna te je krajem kolovoza iznosila 1,91 milijardi kuna. Nadalje, imovina obvezničkih fondova pala je za 3,25 milijuna kuna (-0,86%)

 

 

U strukturi ukupne neto imovine domaćih otvorenih investicijskih fondova najveći pad udjela imaju mješoviti fondovi (8,24% u kolovozu na 7,92% u rujnu). Pad udjela također bilježe i dionički (16,12% vs. 15,59%) i obveznički fondovi (3,48% vs. 3,30%) dok su novčani fondovi jedini zabilježili rast (72,17% vs. 73,19%).

 

Vodeće pozicije što se tiče imovine pod upravljanjem i dalje drže bankarska investicijska društva. Prvi na ljestvici je ZB Invest s 30,47% tržišta (vs. 30,76% u kolovozu) a čija se imovina povećala sa 3,92 na 4,02 milijarde kuna krajem rujna. Potom slijedi Erste Invest, čiji se udio u ukupnoj imovini povećao sa 19,77% (2,52) na 20,07% (2,65 milijarde kuna) čemu je (opet) najviše pridonio Euro - Money fond.

 

Na trećem mjestu nalazi se PBZ Invest s 2,32 milijardi kuna uz udio od 17,61% (2,19 milijardi kuna odnosno 17,14% krajem kolovoza). Slijedi ga Raiffeisen Invest, čija se imovina smanjila s 1,35 na 1,34 milijarde kuna odnosno udio se smanjio s 10,61% na 10,18%.

 

 

Domaći fondovi s javnom ponudom i dalje glavninu svojih sredstava drže u  vrijednosnim papirima i depozitima, i to domaćim (82,09%), dok manji dio drže u novcu.

 

U strukturi ulaganja dioničkih fondova nije došlo do značajnijih promjena, na kraju rujna imali 30,87% imovine investirane u domaće a 60,48% u inozemne vrijednosne papire i depozite.

 

Mješoviti fondovi i dalje bilježe smanjenje ulaganja na domaćem tržištu (54,52% vs 55,11% u kolovozu), dok su blago povećali ulaganja na stranim tržištima. Izloženost dionicama kao i obveznicama je ostala na istim razinama kao i na kraju mjeseca kolovoza. 

 

Obveznički fondovi su smanjili svoju izloženost domaćim vrijednosnim papirima (63,54% vs. 74,14% krajem kolovoza) kao i obveznicama na domaćem i stranom tržištu (63,64% u odnosu na 79,81%).

 

Skoro sva imovina novčanih fondova je i dalje uložena na domaćem tržištu - 95,70%, najviše u depozite (56,50%) a zatim u domaće kratkoročne vrijednosne papire (31,22%).