Foto: Hina

IZRAEL je u petak objavio da je spreman "proširiti" svoju ofenzivu na Gazu, drugog dana kopnene operacije kojom želi uništiti Hamasovu infrastrukturu i u kojoj su u manje od 24 sata poginula 24 Palestinca.

Oko 260 Palestinaca je poginulo od 8. srpnja kada je zračnim udarima počela izraelska ofenziva, koja je u četvrtak navečer prerasla u kopnenu operaciju čija je zadaća zaustaviti raketiranje izraelskog teritorija. Na izraelskoj strani poginuli su jedan vojnik i civil.

Po UN-ovim podacima, tridesetak tisuća ljudi, bježeći pred bombardiranjem ili napuštajući razorene domove, sklonilo se u objekte te organizacije u Pojasu Gaze, području površine 362 četvorna kilometra gdje se natiskalo 1,8 milijuna duša koje godinama trpe oskudicu zbog izraelske blokade.

Strateški cilj izraelske kopnene operacije, pokrenute nakon deset dana zračnih i topničkih napada, je uništenje tunela kojima se islamistički palestinski pokret Hamas koristi kako bi oružje i ljudstvo ubacio na izraelski teritorij i ondje izvodio napade.

"Problem tunela ne može se riješiti samo iz zraka"

"Naredio sam da se provedu pripreme za mogućnost znatnog proširenja kopnene operacije", rekao je premijer Benjamin Netanyahu na početku vladine sjednice.

"Problem tunela ne može se riješiti samo iz zraka, naši vojnici čine to i na kopnu", istaknuo je Netanyahu, upozorivši da su tuneli trebali služiti za "masovan napad" na civile.

Hamas, koji je od 2007. na vlasti u Gazi i koji Europska unija i Izrael smatraju terorističkom organizacijom, rekao je da će "Izrael skupo platiti" tu kopnenu ofenzivu "osuđenu na neuspjeh".

To je prva kopnena ofenziva u Gazi nakon prosinca 2008./siječnja 2009. koja je završila pogibijom oko 1400 Palestinaca, ali nije zaustavila raketiranje izraelskog teritorija.

Izraelska glasila su pohvalila odluku vlade o ulasku vojske u Gazu koja je, kako je rekao Netanyahu, donesena nakon neuspjeha egipatskog prijedloga o primirju, koji je Hamas odbacio.

Izrael smanjio broj diplomatskog osoblja u Turskoj

Kako piše Israel Hayom, vlada ima potporu javnosti, ali samo "uz tri uvjeta koja je jako teško ispuniti u vrijeme rata: da operacija bude kratka, uspješna i s malim brojem žrtava".

Izrael je odlučio smanjiti broj svog diplomatskog osoblja u Turskoj nakon snažnih protuizraelskih prosvjeda, izazvanih stanjem u Gazi, u noći na petak u Istanbulu i u Ankari, rekao je za AFP glasnogovornik izraelskog veleposlanstva.

"Nakon jučerašnjih prosvjeda, odlučeno je da se smanji broj diplomatskog osoblja u Turskoj", dodao je taj izvor.

Odlukom o evakuaciji obuhvaćene su i obitelji diplomata u službi u Turskoj, navodi isti izvor.

Broj izraelskih diplomata u Turskoj već je bio smanjen nakon afere Mavi Marmara u svibnju 2010., kad su izraelski specijalci napali istoimeni turski brod u međunarodnom humanitarnom konvoju koji je plovio prema pojasu Gaze u pokušaju slamanja izraelske blokade. Pritom je ubijeno deset turskih aktivista, zbog čega su se znatno pogoršali odnosi dviju zemalja, nekada regionalnih saveznika.

Vijeće sigurnosti UN održava izvanrednu sjednicu o Gazi

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda treba u petak poslijepodne održati izvanrednu sjednicu posvećenu stanju u Gazi, nakon pokretanja izraelske kopnene ofenzive, rekli su diplomati.

Sjednica treba početi u 15 sati (21 sat po srednjoeuropskome vremenu), a održava se na zahtjev Jordana i Turske.

Vijeće je nakon početka krize u Gazi održalo sjednicu 10. srpnja, ali se nije dogovorilo o konkretnim mjerama, a dva dana poslije pozvalo je na prekid vatre u izjavi koju su jednoglasno prihvatili svi članovi vijeća.

Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon izrazio je u četvrtak žaljenje zbog pokretanja izraelske kopnene operacije u Gazi i zatražio od Izraela da se "više potrudi kako bi se spriječili civilni gubitci".

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov iranski kolega Hasan Rohani istaknuli su u telefonskom razgovoru u petak da se "odmah mora zaustaviti sukob" u pojasu Gaze, gdje izraelska vojska vodi ofenzivu.

"Dvije strane su istaknule nužnost trenutačnog prekida oružanog sukoba i nastavka izraelsko-palestinskog dijaloga", rekao je Kremlj u priopćenju.

Putin i Rohani su razgovarali i o pregovorima o iranskom nuklearnom programu koji upravo traju te o zajedničkim projektima na području plina, nafte i mirnodopskog korištenja atomske energije, ističe se u priopćenju.

"Abas me zamolio da se obratim Turcima i Katarcima"

Palestinski predsjednik Mahmud Abas zatražio je od Francuske da stupi u vezu s Turskom i s Katarom te uvjeri islamistički pokret Hamas da prihvati primirje s Izraelom, rekao je u petak u Kairu francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius.

"Svrha ovog posjeta je učiniti sve ne bi li se razbila spirala nasilja i što prije postiglo primirje", rekao je Fabius novinarima u petak nakon kratka susreta s Abasom u kairskoj zračnoj luci, odakle je palestinski predsjednik otputovao u Tursku.

"Abas me zamolio da se obratim Turcima i Katarcima, s kojima smo u dobrim odnosima, jer oni jamačno mogu utjecati na Hamas na osobit način", dodao je.

Po riječima palestinskih čelnika, Hamas traži da se Turska i Katar, koji su u zategnutim odnosima s Egiptom, uključe u pregovore koji su zapeli zbog zahtjeva Hamasa da Izrael prije bilo kakvog primirja mora osloboditi palestinske zatvorenike i ukinuti blokadu Gaze.

Predsjednik Palestinske samouprave Mahmud Abas poslao je pismo Švicarskoj, zemlji u kojoj se čuva Ženevska konvencija - temeljni dokument humanitarnog prava - u kojemu predlaže žurno organiziranje konferencije o stanju na okupiranom području.

Informaciju koju je u petak objavio züriški list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) potvrdio je za AFP savezni ured za vanjske poslove u Bernu.

"Švicarska je primila zahtjev palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa s nadnevkom 9. srpnja za sazivanje konferencije glavnih ugovornih strana 4. ženevske konvencije. Ona sada proučava taj zahtjev s različitim sudionicima", ističe ured.

Cilj Ženevskih konvencija je zaštititi civile u oružanim sukobima. Palestinci smatraju da Izrael svojim postupcima krši 4. ženevsku konvenciju.

Zahvaljujući svom statusu promatrača u UN-u, koji je stekla u studenome 2012., Palestina može tražiti pristup različitim konvencijama i međunarodnim organizacijama.