Ilustracija: scx.hu

KONAČNI podaci Državnog zavoda za statistiku su potvrdili da je od siječnja do srpnja nastavljen relativno dinamičan rast vrijednosti robnog izvoza koji je prisutan od početka ove godine.

Sada prvi put u potpunosti usporedivi mjesečni podaci pokazuju da je u srpnju rast izvoza na godišnjoj razini lagano usporen te je u kunama iznosio 4,2 posto, ali je povećanje vrijednosti izvoza u prvih sedam mjeseci i dalje iznosilo visokih 12,1 posto, navodi se u analizi HGK.

Najveći je rast izvoza zabilježen prema ostalim članicama Europske unije, u koje je izvoz povećan za 15,7 posto i činio je 81,3 posto ukupnog povećanja izvoza. Znatno je, za 14,1 posto, povećan i izvoz u zemlje CEFTA-e, unatoč izlasku iz te asocijacije, dok je izvoz u sve ostale zemlje smanjen za 3,1 posto, pri čemu se najviše isticalo smanjenje izvoza u SAD. Promatrano prema pojedinim zemljama, najviše je povećan izvoz u Sloveniju i Italiju.

Najveći rast izvoza kod odjeće i električne energije

I u pojedinim su djelatnostima nastavljeni trendovi iz prethodnog razdoblja, pa se najveći rast vrijednosti izvoza bilježio kod odjeće, električne energije, proizvoda drvne industrije, strojeva i uređaja te prehrambenih proizvoda. Osjetan rast bilježio se i u većem broju drugih djelatnosti, zbog čega bi rast ukupnog izvoza bio i veći da nije nastavljen pad vrijednosti izvoza brodova, naftnih derivata i otpadnih materijala te da se u ovoj godini ne bilježi znatan pad vrijednosti izvoza farmaceutskih proizvoda. Brodogradnja i naftna industrija godinama su bile među najznačajnijim izvoznim djelatnostima, ali se zbog procesa njihove privatizacije, restrukturiranja i pada inozemne potražnje, u brodogradnji četvrtu, a naftnoj industriji drugu godinu uzastopce, bilježe negativni trendovi. Povećana inozemna potražnja (izvoz) znatno je utjecala na trend industrijske proizvodnje kod odjeće, strojeva i uređaja te namještaja, gdje je u prvih sedam mjeseci zabilježen visok rast proizvodnje. U drvnoj je industriji stopa rasta istodobno iznosila nešto manjih 3,2 posto. No u proizvodnji naftnih derivata i ostalih prijevoznih sredstava zabilježene su visoke stope pada od približno 12 posto. Jedino su se trendovi u izvozu i proizvodnji električne energije znatno razlikovali jer je dolaskom novih operatera na tržište došlo do preraspodjele u potrošnji domaće i uvozne električne energije, a i u farmaceutskoj industriji zabilježen je porast proizvodnje od 10,7 posto.

Vrijednost uvoza porasla 5,3%

Vrijednost uvoza je u prvih sedam mjeseci povećana za 5,3 posto, također najviše iz drugih članica EU-a, koje su u ukupnom povećanju uvoza sudjelovale s gotovo 95 posto. Najveći je rast zabilježen kod uvoza naftnih derivata (smanjena domaća proizvodnja); odjeće (što uz veliko povećanja izvoza sugerira da je Hrvatska postala tranzitno područje za tu vrstu robe); proizvoda prehrambene industrije, što je bila očekivana posljedica pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, te motornih vozila (povećane javne nabave). Najizraženiji je pad istodobno zabilježen u rudarstvu i vađenju, na koji je znatno utjecao smanjeni uvoz sirove nafte zbog smanjene prerade domaćih rafinerija.

Navedena kretanja izvoza i uvoza prouzročila su smanjenje robnog deficita na godišnjoj razini za 3,0 posto te je on iznosio 31,9 milijardi kuna. Uz smanjenje deficita, zabilježeno je i povećanje pokrivenosti uvoza izvozom, koja je s prošlogodišnjih 54,9 posto povećana na 58,5 posto. Međutim takva je pokrivenost i dalje vrlo niska u usporedbi s ostalim članicama EU-a čiji je prosjek u 2013. godini iznosio 103,2 posto i samo su Grčka, Cipar i Malta imale nižu od trenutne u Hrvatskoj.

Porast izvoza zbog otvaranja EU tržišta

Povećani se izvoz u najvećoj mjeri može povezati s potpunim otvaranjem tržišta EU-a, posebice kada su u pitanju izvozne grane koje su i prije bile orijentirane prema tom tržištu, poput prehrambene i drvne industrije. Prvu polovinu godine obilježio je i blagi oporavak EU-a, čiji je BDP povećan za 1,3 posto, odnosno najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske; Njemačke, Slovenije, Austrije te znatno usporavanje pada BDP-a Italije. Takva se kretanja ipak nisu znatnije odrazila na porast ukupne vrijednosti njihova uvoza jer u ovoj godini cijene energenata i pojedinih sirovina bilježe trend pada. Za Hrvatsku su bitna i kretanja u BiH i Srbiji, koje su među šest zemalja najvećih uvoznika robe iz Hrvatske, a u njima je uz rast BDP-a od 1,1 posto u BiH za prvu polovinu godine i pad od 0,5 posto u Srbiji, u prvih sedam mjeseci vrijednost uvoza povećana za 4,5 posto, odnosno 2,3 posto. Što se uvoza u Hrvatsku tiče, njegov je znatniji rast i dalje ograničavala niska razina domaće potražnje.

"Daljnja kretanja u ovoj godini znatno će ovisiti o globalnim kretanjima, posebice kretanjima u EU-u, čiji se rast u drugom dijelu ove godine usporava. Bitan faktor u kretanju vrijednosti robne razmjene bit će i kretanje cijena, a one zbog pada globalne potražnje nastavljaju padati. Tako su prema podacima Eurostata uvozne cijene industrijskih proizvoda u EU18 u kolovozu na godišnjoj razini smanjene za 2,5 posto, pri čemu energije za 9,3 posto, odnosno sirove nafte i plina za približno 10 posto. Uz to je i Svjetska banka objavila da su cijene hrane na četverogodišnjem minimumu, 21 posto niže nego u kolovozu 2012. godine. Stoga uz određeni utjecaj ujednačavanja metodologije praćenja te poremećaja u robnom izvozu prema Rusiji, uzrokovanih sankcijama Europske unije, prema kraju godine očekujemo usporavanje rasta izvoza i zadržavanje relativno niske stope rasta uvoza“, zaključuje se u analizi HGK.