Foto: FAH

U SUČELJAVANJU dvaju predsjedničkih kandidata na RTL Televiziji novinar Igor Bobić Ivu Josipovića je upitao bi li i danas izvukao novac iz štedionice Zlatica prije drugih štediša, kao što je učinio 1998. godine. Josipović je odmah stao u obranu svoje odluke.

"Neki su bolji pravnici pa znaju kako"

"Kao prvo, to nije bilo prije drugih štediša, bilo je desetke i fizičkih i pravnih osoba koje su našle pravni put. Neki su bolji pravnici pa znaju to učiniti. Netko zna pravni put i sposoban je izboriti se za svoja prava. Ja tada nisam bio ni dužnosnik niti itko tko je imao društvenu moć. U granicama zakona, učinio bih sve da zaštitim svoju imovinu kao što su to drugi napravili", odgovorio je Josipović. No, predsjednik Josipović ponovno je štošta ostavio nedorečeno, hrvatska javnost nije dobila odgovarajuće odgovore na čitav niz pitanja.

Josipovića slučaj "Zlatice" prati još od njegove prve kampanje, kada mu je Milan Bandić spočitao da je preko štedionice Zlatica izvukao svoj depozit iz Komercijalne banke koja je kasnije završila u stečaju te time oštetio Grad Zagreb za 150.000 tadašnjih njemačkih maraka.

Bandić se tada pozivao na nepravomoćnu sudsku odluku iz 2006. godine, dok je Josipović za Index objašnjavao da je Štedionica Zlatica svojim komitentima, koji su istodobno bili i komitenti Komercijalne banke, ponudila model naplate potraživanja koja su imala prema toj banci.

> Josipović za Index: Bandić laže i iskrivljuje događaje, želim mu sve najbolje u 2010.

Banka Kovanica platila svu štetu

"Na prijedlog Komercijalne banke, naplata je učinjena za veći broj osoba, ne samo za mene", tvrdio je tada Josipović, a tu tezu zastupa i danas.

No Josipović zaboravlja, namjerno ili nenamjerno, kako je njegova "bankorazvodna" parnica konačno završila u ožujku 2013. godine kada je štetu učinjenu propaloj Komercijalnoj banci 1998. godine, izvlačenjem gotovo dva milijuna kuna depozita Ive Josipovića i društva, nagodbom podmirila Banka Kovanica. Naime, ta je banka podmirila svu štetu, iako u tom poslu nije imala vlastite koristi.

Josipović i probrana ekipa "upućenih" izvučeni su novac zadržali, za razliku od ostalih štediša, koji tada nisu kontrolirali obje financijske kuće. 

Podsjetimo, na Josipovićev račun prebačeno je 516.886 kuna. Slijedili su Posmrtna pripomoć s 389.084 kune, Muzička akademija sa 130.621 kunom te Udruženje za kaznene znanosti sa 115.893 kune. Izvučeni su i depoziti Pravnog fakulteta i HAK-a te još nekoliko osoba iz glazbenih i pravničkih krugova. Osigurana štednja tada nije pokrivala pravne osobe ni članove nadzornih odbora.

Račun KBZ-a dospio je u blokadu 19. rujna 1998. i bio neprekidno blokiran sve do odlaska u stečaj 30. travnja 1999. godine. Iako je banka bila nesposobna za plaćanje, 20. studenog 1998. sklopila je sa Štedionicom Zlatica ugovor, a potom i dva aneksa, kojima su u Zlaticu prebačeni depoziti Josipovića i društva, kao i određena potraživanja koja je KBZ imala kao kreditor prema skupini osoba.

Štediše dobile po 100 tisuća kuna, a Josipovićeva obitelj - sve

Zamisao je bila, pisale su Novosti, da umjesto Komercijalne banke sada Zlatica naplati određene njezine kredite, a da s druge strane isplati i njezinih štediša koje KBZ zbog blokade nije u stanju isplatiti. Međutim, problem je u tome što bi KBZ kredite prepuštene Zlatici svejedno naplatio i u stečaju, dok bi isplata depozita ovisila o mogućnostima u stečajnoj masi.
 
"Zbroj 12 prebačenih glavnica kredita iznosio je 1,83 milijuna kuna, čemu je odgovarao i iznos izvučenih depozita. Najveći dio činio je iznos od 516.886 kuna isplaćen na Josipovićev račun u Zlatici, od čega se više od 350.000 kuna u različitim valutama (DEM, NGL, ATS, FRF, USD) odnosilo na njega, oko 150.000 kuna (u DEM i ITL) na suprugu Tatjanu Josipović, a na njegovu majku Milicu Josipović tek 483 američka dolara. Slijedili su Posmrtna pripomoć s 389.084 kune, Muzička akademija sa 130.621 kunom, Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti sa 115.893 kune, Gaj grupa sa 56.361 kunom i njena tvrtka Vimpo sa 50.856 kuna. Prebačeni su i ulozi Pravnog fakulteta, Hrvatskog autokluba (HAK) i Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski, te još šest fizičkih osoba, svih iz glazbenih i pravničkih krugova, među kojima je bio i Smiljko Sokol s 18.210 kuna", stajalo je u sudskoj nagodbi o čemu se vrlo detaljno pisale Novosti u užujku 2013. godine.

Štedišama je preostala samo osigurana štednja preko Državne agencije za sanaciju banaka (DAB), koja im je po tadašnjim pravilima 1999. isplatila iznose do maksimalnih 100.000 kuna.