Josipović pozvao građane da u nedjelju izađu na izbore: Bira se 11 zastupnika za Europski parlament

Foto: Europa.eu

PREDSJEDNIK Ivo Josipović pozvao je građanke i građane da u nedjelju izađu na izbore za Europski parlament (EP) poručivši kako izlaskom na birališta potvrđujemo da znamo i želimo brinuti o zajedničkim interesima Europske unije, ali i interesima Hrvatske.

"Izlaskom na europske izbore potvrđujemo da, kao država i narod pripadamo Europskoj uniji - da smo tu u svojoj kući. Na izborima potvrđujemo da znamo i želimo brinuti o zajedničkim interesima, ali i o interesima Republike Hrvatske, da znamo i želimo graditi naš europski dom", istaknuo je Josipović u pozivu koji je danas uputio iz svoga Ureda.

Josipović je na izbore pozvao i sve građane pogođene poplavama, koji to mogu, da izađu na izbore jer, kako je rekao, i Europa je ta koja nam može pomoći da prebrodimo ovu krizu. "Naši građani pogođeni poplavom, kataklizmom, naravno imaju poteškoća s glasovanjem. Državno izborno povjerenstvo je učinilo zaista sve da se i tim ljudima omogući sudjelovanje na izborima. Znam, oni imaju važne i velike brige, ali svi oni koji mogu - dođite i glasujte jer i Europa je ta koja nam može pomoći da prebrodimo ovu krizu", rekao je.

Josipović naglašava da se u nedjelju biraju članovi za tijelo koje u velikoj mjeri odlučuje o politici zajednice kojoj se Hrvatska pridružila prošle godine te je stoga iznimno važno kojih će jedanaest ljudi biti zastupnici u EP. "Dajte glas za onu listu ili kandidata za koju mislite da će najbolje predstavljati vaše stavove, koji će najbolje zastupati zajednički interes Europe, ali i brinuti o hrvatskim interesima u EU", poručuje predsjednik Josipović biračima.

Napominje kako EU nije samo zajednica država, a još manje bi trebala biti samo skup nekih - od građana udaljenih - institucija. "Ona ne pripada političarima, niti je tu zbog birokrata i službenika. EU kakvu želimo je prije svega zajednica građanki i građana. Ona je tu zbog ljudi, zbog Europljana", naglašava.

Stoga je, nastavlja, važno da se čuje glas građana Europe bez obzira odakle dolaze i kojeg su državljanstva. "Zato, uz naše državljanke i državljane na izbore pozivam i one naše sugrađane koji su državljani drugih zemalja članica EU. Oni imaju pravo glasovati zajedno s nama", kazao je.

Josipović smatra da se u Hrvatskoj ne bi trebalo uvesti novčanu kaznu za one koji ne izađu na izbore, kao što to rade neke druge zemlje. "Mislim da to nije primjereno hrvatskoj tradiciji, da ne bismo s time napravili dobar potez", odgovorio je Josipović na pitanje novinara dodajući da je najbolje kad je sudjelovanje na izborima dobrovoljno i kada izražava interes, volju i ambiciju građana.

Hrvatska u nedjelju bira 11 zastupnika u Europski parlament

Hrvatska u nedjelju bira 11 svojih zastupnika u Europski parlament, a ove godine to čini zajedno s drugim članicama Europske unije.

Oko 3,8 milijuna birača u Hrvatskoj i inozemstvu ove godine bira zastupnika manje nego prošle godine, no bira ih na puni, petogodišnji mandat.

Za naklonost birača bori se 25 lista, 18 samostalnih stranačkih i sedam koalicijskih - u koalicijama na izbore izlaze i dvije najjače stranke - HDZ i SDP.

Svoje pravo birači će moći ostvariti na 6. 337 biračkih mjesta, 79 ih je u inozemstvu, a 6. 258 u Hrvatskoj. U inozemstvu će se moći glasovati u 49 država.

Svoje eurozastupnike Hrvatska bira sustavom preferencijalnoga glasovanja - građani, osim određene liste, mogu zaokružiti i određenog kandidata s liste za koju glasuju. Preferirani glasovi vrijede samo ako pojedini kandidat dobije najmanje deset posto glasova koje je osvojila njegova lista. Cijela zemlja je jedna izborna jedinica, a izborni prag iznosi pet posto.

Izborna kampanja za Europski parlament za hrvatske je prilike trajala dugo, čak 47 dana, no za široku javnosti ostala je gotovo 'nevidljiva'. Dodatno ju je u drugi plan gurnula katastrofalna poplava, koja je prije tjedan dana pogodila istok Hrvatske i ugrozila oko 30 tisuća ljudi.

Procjenjuje se da će izbori za Europski parlament Hrvatsku 'koštati' oko 60 milijuna kuna.

Izbori za Europski parlament ovih se dana održavaju u svih 28 država članica Unije, a bira se 751 zastupnik na mandat od pet godina.

Na izbore za Europski parlament prvi su u četvrtak, 22. svibnja, izašli birači u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, danas biraju Česi i Irci, u subotu Latvijci i Slovaci, te birači na Malti, u nedjelju se bira u svim ostalim članicama Unije, među kojima i u Hrvatskoj. Izbori traju do nedjelje u 23 sata, kada se zatvaraju zadnja birališta u Italiji.

Zbog te činjenice i europskih pravila, Državno izborno povjerenstvo (DIP) izborne će rezultate objaviti tek u nedjelju iza 23 sata, dakle nakon što se zatvore birališta u Italiji.

Po dosadašnjoj praksi, DIP je prve izborne rezultate objavljivao već sat po zatvaranju birališta, oko 20 sati.

Ovo su prvi izbori u povijesti na kojima bi gotovo 400 milijuna birača moglo prvi put neizravno utjecati na izbor novog predsjednika Europske komisije.

Europsko vijeće, dakle predsjednici država ili vlada, kao i dosad imenuje kandidata za predsjednika Europske komisije, no ovaj put, na temelju Lisabonskog ugovora, odluku mora donijeti kvalificiranom većinom vodeći računa o rezultatima izbora za Europski parlament.

Izravni izbori za Europski parlament održavaju se svakih pet godina od 1979. godine. Države članice u Parlamentu mogu imati najmanje šest zastupnika, a najviše 96, proporcionalno broju stanovnika. Njemačka ima najviše zastupnika - 96, najmanje ih imaju Malta, Luksemburg, Cipar i Estonija po šest.

Sindikati na izborima za EP protiv SDP-a i HDZ-a

Uoči izbora za Europski parlament (EP) hrvatski sindikati poručili su svojim članovima i biračima da se izjasne za očuvanje europske socijalne politike i zaštitu radnih i socijalnih prava, te da ne glasuju za dvije najveće stranke - SDP i HDZ.

Matica hrvatskih sindikata smatra da u EU trenutno prevladava ekonomska politika koja pogoduje bogatima, kreditorima i krupnom kapitalu, u čijem je fokusu stabilnost ekonomije, a ne rast proizvodnje i zapošljavanje.

Politika štednje, kontrakcije, stiskanja i rezanja smanjila je agregatnu potražnju, što je dovelo do pada proizvodnje u mnogim zemljama, pa i u Hrvatskoj. Smanjeni proračuni pogodili su vitalne sektore kao što su obrazovanje, znanost, zdravstvo, ističe Matica.

Zbog toga se provodi politika smanjivanja plaća, ukidanja socijalnih prava i slabljenja sindikata, što u Hrvatskoj slijepo i nekritički provodi SDP, a isto najavljuje i HDZ.

SDP je započeo s radikalnim rastvaranjem socijalne države, a HDZ najavljuje da će to raditi još i jače, kaže Matica, pa zbog toga građani ne bi trebali glasovati za te stranke.

Iz krize se izlazi tako to rade SAD, Japan ili Island - poticanjem agregatne potražnje i kupovne moći stanovništva, što zagovara dio manjih stranaka socijalne orijentacije. Zato je važno da predstavnici takvih stranaka sjede u EP-u, a u njima ima neusporedivo više kvalitetnih kadrova od razvikanih bivših i sadašnjih ministara, poručuje Matica.

Hrvatska udruga radničkih sindikata (HURS) optužuje HDZ i SDP da su im izbori za EP zanimljivi samo zato što će pokazati kako stvarno stoje u očima birača, te pozdravlja mogućnost što se na ovim izborima može, makar ograničeno, glasovati za osobe, a ne isključivo za stranačke liste.

HURS se zalaže za otvorene liste i preferencijsko glasovanje i na sljedećim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, jer bi to omogućilo da zastupnici budu neovisniji o strankama i povezaniji s građanima.

Na listama za EU parlament HURS podržava stručnjake poput Đure Lubure, Vedrana Sabljaka i Davora Škrleca, koji se zalažu za konkretne ciljeve, a nisu stranački ljudi.

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) ističe pak da se obratio svim kandidacijskim listama u vezi njihovih stajališta o pitanjima od ključnog interesa za radnike, no po slabom odazivu zaključuje da većina lista ne pridaje važnost pitanjima europske socijalne politike i zaštite radnih i socijalnih prava ili sindikate ne smatra relevantnim akterom za raspravu o tome.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To je žalosno u situaciji u kojoj politike fiskalne konsolidacije i međusobno nadmetanje država EU u snižavanju radnih i socijalnih prava očito ne uspijevaju Europu izvući iz krize, tim više što jačanje socijalne dimenzije EU nije samo sve glasniji zahtjev europskih radnika i građana, već i preduvjet dugoročne održivosti monetarne unije i jedinstvenog tržišta, upozorava SSSH.

Europski sindikalni pokret smatra da nadmetanje država u snižavanju cijene rada i radno-socijalnih prava u ime konkurentnosti mora biti zamijenjeno zajedničkom suradnjom i europskom solidarnošću u suočavanju s izazovima koje Europa može riješiti samo zajedničkim naporima, naglašava SSSH.

Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) već ranije su pozvali svoje članove i građane da na izborima za EP glasuju za one koji se protive mjerama rigidne štednje i odricanja od potrošnje, a posebno su poručili hrvatskim biračima da ne podrže kandidate vladajuće koalicije, optuživši ih da su "izdali radnike i vrijednosti EU".

HDZ: Očekujemo uvjerljivu i prekretničku pobjedu na EU izborima


Nositelj HDZ-ove koalicijske liste Andrej Plenković ustvrdio je danas na završnoj predizbornoj konferenciji u Zagrebu da će pobjeda HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera na predstojećim Europskim izborima biti vrlo uvjerljiva i prekretnička u hrvatskoj politici.

Dodao je kako su, nakon što su otkazali sve skupove, jučer uplatili 200.000 za postradale u poplavi i u Županju odnijeli 40.000 kuna humanitarne pomoći.

Plenković je napomenuo da su angažirali svu stranačku infrastrukturu i pomažu poplavljenima, rade na nasipu, prikupljaju humanitarnu pomoć, a predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je, osim u Slavoniji, bio i na Banovini te u BiH - u Orašju i Odžaku pokazujući time da, kako kaže, ne zaboravlja Hrvate koji žive s druge strane granice.

Izvijestio je da je Johannes Hahn, povjerenik u Europskoj komisiji zadužen za regionalnu politiku i Europski fond solidarnosti dao podršku poplavljenima. Također, u odgovoru na njihov apel za što brže mobiliziranje sredstava Fonda solidarnosti EU poručio je kako to ovisi o zahtjevu nacionalnih nadležnih tijela koji treba doći u roku od 12 tjedana od dana nepogode te da Komisija ne može aktivirati sredstava na vlastitu inicijativu. U pismu navodi i kako se sredstva iz Fonda mobiliziraju ako je izravna šteta veća od 254 milijuna eura, a da se ispod tog praga mogu mobilizirati samo u iznimnim situacijama, primjerice kad šteta premašuje 1,5 posto BDP-a određene regije.

Plenković je rekao da će to biti moguće nakon što se popišu štete i formalizira zahtjev, što je, kaže, primarna zadaća izvršne vlasti, hrvatske Vlade, ne 'reda radi' nego zato što je to nužno kako bi iskoristili mehanizme organizacije čiji smo članovi 11 mjeseci. Dodao je da će se na hrvatski zahtjev moći formalno-pravno nasloniti i naše susjedne zemlje.

Kampanju za EU izbore ocijenio je angažiranom, a predizbornu HDZ-ovu koaliciju u kojoj su i Hrvatska seljačka stranka, HSP dr. Ante Starčević, Blok Umirovljenici zajedno (BUZ), Hrvatska demokršćanska stranka i Zagorska demokratska stranka, ujedno i strateškom za formiranje buduće vlade desnog centra jer je sadašnja vlast, kazao je, nedorasla za gospodarske i socijalne izazove u kojima se Hrvatska nalazi.

Podsjetio je i kako su se svi ljudi s HDZ-ove liste dokazali na europskim poslovima i da jedini imaju predstavnika hrvatskog iseljeništva.

Želimo osvojiti najveći broj glasova i mandata, želimo uvjerljivu pobjedu, najmanje šest mandata, kazao je Plenković i dodao da žele doprinijeti i Europskoj pučkoj stranci te relativnoj većini u EU parlamentu na čelu s bivšim luksemburškim premijerom Jean-Claudeom Junckerom koji, za razliku od kandidata socijalista, ima iskustva u izvršnoj vlasti.

"Građani su Vladi dali crveni karton, a to će se 25. svibnja i posvjedočiti", zaključio je.

Dubravka Šuica je rekla da optimizam temelje na anketama, ali i razgovoru s ljudima koji očekuju promjene.

Spočitnula je premijeru Milanoviću što se, kako je rekla, prošetao kroz Slavoniju i rekao da ćemo se "reda radi" prijaviti na fondove, a Hrvatska ima veliku šansu dobiti pomoć.

Spomenula je i Pelješki most za koji, kako kaže, do danas nije napravljena ili javnost nije upoznata sa strategijom razvoja prometa koja je potrebna za izgradnju tog mosta pa poziva premijera da je objavi.

Ana Maletić ističe kako aktualna Vlada drži u zabludi građane kad kaže da je za reforme i oporavak gospodarstva potrebno dva mandata. Potreban je, kaže, jedan mandat ako se znaju ciljevi i dobri strateški planovi što ova Vlada nema, a nije koristila ni prilike iz EU.

Marijana Petir (HSS) prozvala je ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu da nije reagirao na vrijeme na situaciju s poplavama u Slavoniji.

Istraživanje GONG-a upućuje na jako slabu kampanju

Istraživanje medijskih objava predizborne kampanje za Europski parlament koje su proveli Centar za mirovne studije i GONG pokazalo je da se od svih objavljenih izjava kandidata i čelnika opcija koje ističu kandidate, manje od trećine (28 posto) odnosi na teme koje se tiču europskih izbora.

Istraživanje je provedeno od 14. travnja do 21. svibnja, a praćene su objave izjava svih (80) kandidata i lidera stranaka šest izbornih lista za koje su organizatori istraživanja procijenili da imaju šanse ući u Europski parlament. To su Kukuriku koalicija, HDZ i partneri, ORAH, Savez za Hrvatsku, Hrvatski laburisti i koalicija Partnerstvo hrvatskog centra.

Tijekom tog razdoblja pratili su medijske objave koje sadržavaju izjave tih osoba u šest dnevnih tiskovina (Jutarnji list, 24 sata, Slobodna Dalmacija, Glas Slavonije i Novi list), središnjim informativnim emisijama triju nacionalnih televizija (RTL, HRT i Nova TV) i na tri internetska portala (index.hr, tportal.hr, dnevno.hr).

U predizbornom razdoblju ukupno se u promatranim medijima pojavilo 50 do 60 kandidata te 10 od 14 lidera stranaka koje čine šest vodećih izbornih lista, odnosno njih tri četvrtine. Radi se o 426 izjava od njih ukupno 1076.

Pitanja statusa i primanja europarlamentaraca se u ovoj kampanji gotovo uopće nisu spominjala.

"Sedam posto objava koje se odnose na europske izbore bave se procesnim pitanjima - važnost izlazaka, preferencijalni glasovi, pitanje financiranja kampanja, a isti postotak objava izjava kandidata su izjave koje se ni na koji način ne mogu povezati s kampanjom, europskim parlamentom, Europskom unijom niti ičim što ima veze s političkim životom i djelovanjem u Uniji", istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare Duje Prkut iz GONG-a.

Gotovo polovica (47 posto) objavljenih izjava odnosi se na političku diferencijaciju, odnosno isticanje negativnih političkih suparnika i to najčešće u odnosu na političku situaciju na domaćem polju, bez bilo kakvog adresiranja europskih tema. 40 posto objavljenih izjava kandidata i lidera bavi se nekim pitanjem političkog smjera djelovanja i strateških odabira.

Čak 60 posto svih objavljenih izjava odnosi se na lidere stranaka koji ujedno nisu kandidati na izborima, među kojima prednjače Zoran Milanović s 29 posto svih objavljenih izjava, a za njim Vesna Pusić (13 posto) te Tomislav Karamarko (11 posto). To je, kazao je Prkut, u skladu s udjelom od 76 posto tema koje se odnose na druga politička i društvena zbivanja u Hrvatskoj i svijetu.

U vrijeme predizborne kampanje čak 72 posto svih izjava odnosi se na teme koje nisu vezane za europske izbore, a gotovo polovica njih otpada na ekonomsku, elementarnu i korupcijsku nepogodu koja je zadesila Hrvatsku (322 komada).

Ukupno je preneseno 136 izjava koje se tiču afera u Vladi te korupcije u Vladi i na lokalnoj razini. Ukupno 166 izjava tiče se općenitih komentara o gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj, mjerama štednje i porezima te nužno potrebnih investicija, dok je 20 prenesenih izjava vezano uz poplave.

Sara Lalić iz Centra za mirovne studije naglasila je da je istraživanje pokazalo da govora mržnje nije bilo, ali i da je izostao govor protiv mržnje. Ono što ih zabrinjava jest nedostatak političke reakcije na poticanje diskriminacije i nesnošljivosti.

Kandidati i lideri, dodala je Lalić, vrlo su se često na negativan način referirali na svoje političke oponente, dovodeći u pitanje njihovo poštenje, sposobnost i vjernost domovini i demokraciji.

Dragan Zelić iz GONG-a govoreći o tehničkim stvarima vezano uz proceduru glasovanja, istaknuo je, između ostalim, da će birači iz mjesta pogođenih poplavama (Gunja, Vrbanja, Drenovci) s 11 biračkih mjesta moći glasati na bilo kojem glasačkom mjestu u Hrvatskoj bez obzira imaju li potvrdu ili ne. Volonteri i pripadnici Crvenog križa, policije i oružanih snaga koji se nađu na poplavljenim područjima moći će ostvariti svoje biračko pravo te s potvrdom glasati na biračkom mjestu.

Iako GONG, po Zelićevim riječima, neće promatrati izbore građani će toj udruzi moći dojavljivati nepravilnosti ili bilo kakva druga opažanja. Pritom je sve pozvao na poštivanje izborne procedure.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara