Južni tok kao žrtva ukrajinske krize: Plaća li regija sukob između velesila?

Foto: FAH

RUSKI projekt plinovoda Južni tok vrijedan 40 milijardi američkih dolara postao je žrtva pada cijena energije, stagnirajuće europske potražnje i političkog odmjeravanja snaga između Europske unije i Moskve zbog krize u Ukrajini.

Rusija je jučer objavila da odustaje od projekta slanja plina Europi zaobilazeći Ukrajinu jer ga blokira Europska unija i proglasila Tursku poželjnijim partnerom.

Južni tok trebao je isporučivati 63 milijarda prostornih metara plina na godinu, što je nešto više od 10 posto europske potražnje, čime bi se učvrstila ruska uloga kao glavnog europskog opskrbljivača.

No projekt je ove godine postao metom velikih kritika. Kriza u Ukrajini potaknula je Bruxelles da zamrzne proces njegova odobrenja, a problemi su se pojavili i zbog slabe europske potražnje za plinom i niskih cijena energije, što je dovelo u pitanje njegovu isplativost.

"Mislim da su izgledi da će Južni tok biti sagrađen sada blizu nuli", rekao je Pierre Noel, stručnjak za gospodarsku i energetsku sigurnost pri Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS).

Plin iz Južnog toka trebalo bi prodavati po cijeni od 9,5 do 11,5 američkih dolara po milijunu britanskih termalnih jedinica (mmBtu), uključujući izvoznu carinu od 30 posto. Prosječne cijene plina u Europi ove su se godine kretale između 6 i 9 američkih dolara po milijunu britanskih termalnih jedinica.

"Pad cijena plina indeksiranih uz naftu i slabija prodaja vjerojatno će Gazprom ove godine gurnuti u crveno", rekao je Mihail Koršemkin iz instituta Plinske analize u istočnoj Europi, što će ga prisiliti da smanji investicije.

Gazprom opskrbljuje trećinu Europe, što mu osigurava 80 posto prihoda

Gazprom prodaje većinu plina putem ugovora povezanih s naftom. Budući da su cijene nafte od lipnja pale 40 posto, a europska potražanja za plinom 10 posto od 2010., pali su i Gazpromovi prihodi.

"Otkazivanje projekta može smanjiti Gazpromov negativan priljev novca od 2014-2017", rekao je Koršemkin.

Gazprom zadovoljava trećinu europske potražnje, što mu osigurava 80 posto prihoda.

"Otkazivanje Južnog toka odražava interni ruski pritisak kad je riječ o ulaganju ograničenih resursa u trenutku dok sankcije pritišću", rekao je Carlos Pascual iz Centra za globalnu energetsku politiku Sveučilišta Columbia.

"Teže je i skuplje doći do kapitala, a najbrže rastuća plinska tržišta na svijetu nalaze se u Aziji dok Rusija gotovo nema izvoznih kapaciteta za azijsko tržište", dodao je.

Odluka o Južnom toku objavljena je tijekom posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina i direktora Gazproma Alekseja Millera Turskoj, tijekom kojeg je Putin predložio gradnju plinovoda prema Turskoj, nudeći joj plin uz popust.

"Mislim da Putin ne blefira. Mislim da se prilagođava posve novoj geopolitičkoj situaciji u Europi", rekao je Noel iz IISS-a.

No ideja gradnje plinovoda prema Turskoj nije nova, a neki je smatraju političkim manevrom Moskve da pridobije potporu onih država članica EU-a koje podržavaju taj projekt.

Južni tok izazvao je podjele u EU jer su ga Mađarska, Austrija, Srbija, Bugarska i još neke zemlje prihvatile kao rješenje za moguće probleme u opskrbi plinom preko Ukrajine, što se već dogodilo tri puta u zadnjih deset godina. Bruxelles ga s druge strane doživljava kao jačanje ruske energetske dominacije u Europi.

"Alternativa prema Turskoj čak je još više upitna od izravne opcije prema Europi", rekao je jedan financijski savjetnik koji je želio ostati neimenovan.

Popust na cijenu plina ponuđen Turskoj baca nove sumnje na projekt koji je ionako već bio ekonomski dvojben, a plinovod bi bio i daleko prevelik samo za Tursku jer mu je kapacitet četiri puta veći od turske potražnje.

"Čak i da plinovod bude preusmjeren u Tursku, većina plina završila bi u Europi, pa se postavlja pitanje zašto uvoditi novi tranzitni rizik umjesto da se riješe problemi između Rusije i EU-a i sagradi ga se izravno prema Europi kako je i prvotno planirano", rekao je savjetnik.

Jugoistočna Europa - što sada?

Postavlja se također pitanje kako sada osigurati opskrbu plinom za jugoistočnu Europu. Nijedna ideja do sada nije odmakla tako daleko kao Južni tok pa zemlje u regiji sada čeka nekoliko godina neizvjesnosti.

"Bi li bilo bolje da imamo Južni tok? Apsolutno", rekao je srbijanski premijer Aleksandar Vučić za državnu televiziju. "Plaćamo cijenu sukoba između velesila."

"Odluka pokazuje da vanjski svijet ima utjecaj na Rusiju i to vjerojatno veći nego što to ona želi priznati", rekao je Vaclav Bartuška, češki veleposlanik za energetsku sigurnost.

"U ovoj situaciji svi su gubitnici. Postoji niz zemalja koje doista imaju problem opskrbe plinom", rekao je jedan europski izvor koji je želio ostati neimenovan.

Neki bugarski dužnosnici nadaju se da Južni tok još nije mrtav i da je moguće pronaći neki kompromisno rješenje.

Ministar gospodarstva Božidar Lukarski rekao je novinarima: "Južni tok ne bi trebalo smatrati suspendiranim dok Rusija ne objavi službenu odluku o tome."

Južni tok tranzitnim je zemljama nudio i mogućnost zarade na tranzitu plina te zapošljavanje na gradnji.

Zapadni projekt plinovoda Nabucco, koji je imao velike izglede da bude realiziran, odbačen je na kraju dijelom zbog toga što nije bilo dovoljno potražnje i za njega i za Južni tok. Taj je plinovod trebao prenositi plin od Kaspijskog jezera preko Turske do Bugarske i potom Austrije.

Sada se razmatra prijedlog povezivanja slovačkog plinskog čvorišta, koje se opskrbljuje iz različitih izvora, s Balkanom putem plinovoda koji bi prolazio jugozapadnim uglom Ukrajine preko Rumunjske do Bugarske.

"S obzirom na okolnosti to je ekonomski i strateški najbolje rješenje", rekao je za Reuters Tomas Marecek, predsjednik slovačkog operatera plinovoda Eustream.

Prijedlog gradnje LNG terminala na Krku također se sada može promatrati u novom svjetlu. Mogao bi primati tankere iz Katara, Alžira ili SAD-a i plin bi se potom mogao slati Mađarskoj i ostatku Balkana. Američka vlada podržava taj prijedlog.

Otkazivanje Južnog toka "sigurno povećava izglede za realizaciju terminala na Krku kao alternativne opskrbne rute", rekao je za Reuters izvor iz hrvatskog ministarstva gospodarstva.

Treća opcija je Transjadranski plinovod (TAP). Kao i Nabucco trebao bi dovoditi plin s azerbajdžanskih kaspijskih polja preko Turske do Europe. TAP konzorcij nije želio komentirati novu situaciju.

Kristalina Georgieva, europska povjerenica za proračun, kazala je u utorak da će EU ubrzati napore kako bi pomogao da se jugoistočnoj Europi osigura veća energetska sigurnost, uključujući financiranje plinskih interkonekcija između Bugarske, Rumunjske i Grčke.

Bruxelles će morati reagirati brzo jer jugoistična Europa sada od njega očekuje pomoć, posebice zato što je EU imao veliku ulogu u miniranju Južnog toka.

Milanović: Odustajanje od Južnog toka nema utjecaj na Hrvatsku

Odluka Rusije odnosno ruske tvrtke Gazprom da odustane od izgradnje plinovoda "Južni tok" na Hrvatsku neće imati posebnog utjecaja jer ona već sada ima mogućnost opskrbe energentima iz različitih izvora, ocijenio je predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović.

Odgovarajući na pitanja novinara u Jajcu u središnjoj Bosni, gdje je boravio u radnom posjetu, Milanović je podsjetio kako Europska unija nikada nije bila najsretnija s projektom Južni tok, pri čemu se Hrvatskoj već od početka nudio tek "nekakav odvojak" jer sama nije bila njegov dio.

"To na kraju krajeva ovisi o Rusima i državama kroz koje to prolazi, a Hrvatska je načelno zainteresirana za takve stvari, ali nije ovisna o tome jer imamo svoje izvore energije i alternativne pravce", konstatirao je Milanović ističući kako je za Hrvatsku važnija opskrba plinom iz Azerbejdžana Jadranskim plinovodom.

"Kada je u pitanju opskrba plinom Hrvatska je u nešto povoljnijoj situaciji nego mnoge države u Europi, tako da ovo primamo na znanje", zaključio je Milanović uz ocjenu kako "Južni tok" zapravo ne bi bio loš zbog diverzifikacije izvora opskrbe energentima, no Hrvatskoj svakako neće tako značajno nedostajati.

Slovenija: Putinovim odustajanjem od Južnog toka Slovenija gubi veliku priliku

Odluka Moskve da zaustavi projekt plinovoda Južni tok odjeknula je i u Sloveniji, a analitičari smatraju da je izgubljena velika prilika da se zemlja pozicionira na europskoj strateškoj energetskoj mapi.

Geopolitički analitičar Klemen Grošelj izjavio je da će Putinova jučerašnja izjava u Ankari imati značajne geopolitičke i ekonomske posljedica ako Rusija doista zaustavi gradnju plinovoda Južni tok.

"Posljedice će se vidjeti tek kroz stanovito vrijeme. Putinova izjava znači da Slovenija neće biti na jednoj od najvažnijih plinovodnih trasa, a značajni izazovi sada očekuju i energetsku politiku Europske unije", ocijenio je Grošelj.

"Slovenija je izgubila veliku priliku da bude priključena na energetski tranzitni pravac koji bi nam omogućio veću sigurnost u kriznim situacijama, a ovako ćemo postati ovisni od Turske koja postaje važno energetsko čvorište", kazao je Grošelj.

Po njegovim je riječima Putin u Ankari poslao značajnu poruku EU-u da će se Rusija, umjesto u Europu, usmjeriti na druga tržišta kojima će nuditi svoj zemni plin, u prvom redu na tržišta u Aziji, pri čemu će Turska zbog svog položaja postati važna i za tranzit ruskog plina prema jugoistočnoj Europi, dok će se izgubiti značaj pravca od Bugarske preko Srbije, Madžarske i Slovenije i Austrije prema Italiji, koju je pretpostavljao Južni tok.

Slovenska je vlada navela da za sada od ruske strane nije dobila nikakvu službenu obavijest o odustajanju od projekta plinovoda koji je trebao prolaziti i kroz Sloveniju.

Od projekta je Slovenija, osim sigurnije nabave plina, očekivala i višestruke učinke u svom gospodarstvu te povećanu razinu ruskih neposrednih investicija, osobito u energetici.

Cerar nije previše iznenađen odustajanjem od Južnog toka

Slovenski premijer Miro Cerar izjavio je da nije previše iznenađen novom odlukom Rusije da odustane od gradnje plinovoda Južni tok i da se Slovenija sada mora okrenuti traženju energetskih alternativa.

"O odustajanju Rusije od projekta još nemam službenu informaciju, ali me ta vijest nije previše iznenadila jer smo je s obzirom na razvoj događaja mogli i očekivati", kazao je Cerar komentirajući izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina da će Rusija odustati od gradnje Južnoga toka koji je jednim dijelom trebao ići i preko Slovenije.

"Slovenija sada mora reagirati traženjem alternativnih, obnovljivih izvora energije", kazao je Cerar, dodavši da treba razviti takvu energetsku politiku koja će imati multiplikativne učinke u ekonomiji.

"To je i politika ove vlade koja traži novije, alternativne pristupe na području energetike, transporta itd. Vidimo rješenje u obnovljivim energetskim izvorima, u brojnim inovativnim pristupima, što će potaknuti naše gospodarstvo i naš razvitak", dodao je.

Povjerenik: Komisija će razgovarati o Južnom toku unatoč ruskom odustajanju

Europska komisija će nastaviti razgovore sa zemljama članicama, s kojima je do sada više puta razgovarala o tome kako projekt plinovoda Južni tok uskladiti s europskim zakonodavstvom bez obzira što je Rusija najavila da odustaje od toga projekta, izjavio je  potpredsjednik Komisije zadužen za energiju Maroš Šefčovič.

"O Južnom toku se redovito razgovaralo između zemalja članica kojih se to tiče i Komisije. Komisija je bila domaćin nekoliko susreta čiji je cilj bio pronaći rješenje kako bi taj projekt bio u potpunosti u skladu s europskim zakondavstvom. Sljedeći sastanak planiran je za 9. prosinca i on će se održati bez obzira na najavu Rusije o obustavi projekta. Taj novi element očito će biti dodatni element o kojem ćemo razgovarati na sastanku", rekao je Šefčovič, reagirajući na rusko najavu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara