Kina se ne planira miješati u ukrajinski sukob: "Kina treba mir kao što čovjeku treba zrak, a biljci voda"

Foto: Guliver Image/Getty Images

KINESKI predsjednik Xi Jinping u petak je rekao da Kina ne namjerava zauzimati stranu Zapadu ili Rusiji glede Ukrajine raspršivši na taj način sve nade da bi Peking mogao pridonijeti međunarodnom pritisku na Moskvu zbog aneksije Krima.

"Kina nema nikakvog privatnog interesa u ukrajinskom pitanju. Sve uključene strane trebaju raditi na političkom i diplomatskom rješenju sukoba", rekao je Xi na konferenciji za novinare održanoj zajedno s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Kinezi su se odlučili za oprezan odgovor o ukrajinskoj krizi, ne želeći se udaljiti od svoje saveznice Rusije niti izravno komentirati ishod referenduma kojim je Krim pripojen Rusiji da ne bi došlo do presedana za regije poput, primjerice Tibeta.

U glasovanju u Vijeću sigurnosti UN-a ranije ovoga mjeseca o nacrtu rezolucije kojom bi se osudio referendum na Krimu iza kojega je stajala Moskva, uzdržanost Kine je praktički izolirala Moskvu.

"Da sam na mjestu Rusa ne bih bila zadovoljna brojem glasova što ih je dobila Rusija", rekla je Merkel, koja je unatoč bliskim trgovinskim vezama Njemačke s Moskvom i prilične ovisnosti zemlje o ruskom izvozu plina poduprla američke i europske sankcije.

Kancelarka, koja je pokušala upotrijebiti svoj utjecaj na ruskoga predsjednika Vladimira Putina kako bi se kriza počela smirivati, UN-ovo glasovanje nazvala je jasnim znakom da "međunarodna zajednica baš i nije zadovoljna onim što je Rusija poduzela".

Kinezi su pokazali razumijevanje za rusko stajalište, uz objašnjenje da ono što se događa ima svoje povijesne razloge. I kineski državni mediji pokazali su simpatije za Moskvu.

"Kineska je strana oduvijek poštovala načela međunarodnih odnosa i nemiješanja u unutarnje stvari drugih država"

No Kinezi su istaknuli kako žele nastaviti prijateljsku suradnju s Ukrajincima. Ministarstvo vanjskih poslova ovaj je tjedan priopćilo kako će Peking odigrati konstruktivnu ulogu kada je posrijedi međunarodna financijska potpora Ukrajini, ne pojasnivši hoće li Peking u tome izravno sudjelovati.

"Podupiremo konstruktivne napore međunarodne zajednice koja radi na smirivanju stanja i otvoreni smo za sve opcije koje idu u tom smjeru i pridonijet će političkom rješenju problema", rekao je Xi u Berlinu. "Kineska je strana oduvijek poštovala načela međunarodnih odnosa i nemiješanja u unutarnje stvari drugih država", kazao je.

Ovo je prvi posjet kineskog lidera Njemačkoj otkad je prošle godine postao predsjednik. Potpisan je niz poslovnih sporazuma koji će pridonijeti bilateralnoj trgovini koja je prošle godine "težila" oko 140 milijarda eura.

No poslovni razgovor nisu spriječili Angelu Merkel da javno ukaže na loše stanje ljudskih prava i slobode govora u Kini. "Sloboda mišljenja i govora iznimno je važan element kojim se promovira kreativnost društva", kazala je među ostalim njemačka kancelarka.

Kineski predsjednik Xi Jinping iskoristio je jedan govor u Berlinu u petak kako bi rekao da su Kinezima japanski ratni zločini i dalje" svježi u pamćenju".

Japan je dijelove Kine okupirao u tridesetima i četrdesetim godinama dvadesetog stoljeća. U prosincu je japanski premijer Shinzo Abe razljutio Kinu i Južnu Koreju jer je posjetio tokijski hram Yasukuni koji te zemlje smatraju simbolom japanske ratne agresije jer se u njemu slave svi poginuli u ratu, pa i neki koji su osuđeni za ratne zločine.

"Mi Kinezi odavno vjerujemo da ne smiješ drugomu činiti ono što ne želiš da drugi čine tebi... Kina treba mir kao što čovjeku treba zrak, a biljci voda", rekao je kineski predsjednik.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara