Krediti porasli na 284,7 milijardi kuna, 16 posto kredita kućanstvima je u švicarskim francima

Krediti porasli na 284,7 milijardi kuna, 16 posto kredita kućanstvima je u švicarskim francima

Ilustracija: Shutterstock

PREMA posljednjim podacima HNB-a krajem siječnja kunska vrijednost ukupno plasiranih kredita iznosila je 284,7 milijardi kuna.

U odnosu na prosinac prošle godine ukupni krediti zabilježili su porast od 4,5 milijardi kuna (+1,6%) dok su na godišnjoj razini ostvarili rast za 558 milijuna kuna (+0,2%). Razmjerno značajan rast ukupnih kredita na mjesečnoj razini dobrim dijelom je posljedica slabljenja kune u odnosu na švicarski franak, ali i u odnosu na euro, navode analitičari RBA.

Obzirom da u valutnoj strukturi kredita oko tri četvrtine (gotovo 74%) čine devizni krediti (uključujući kredite s valutnom klauzulom), slabljenje domaće valute u odnosu na euro i franak utjecalo je na viši iznos ukupnih kredita iskazanih u kunama.

16% kredita u švicarskim francima

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prema podacima HNB-a, potkraj 2014. godine kod sektora kućanstava krediti denominirani u švicarskim francima činili su oko 16% ukupnog iznosa kredita. Pritom u valutnoj strukturi kredita kućanstvima (koji su krajem siječnja iznosili 129,5 mlrd kuna), švicarski franci su najvećim dijelom prisutni kod stambenih kredita čineći gotovo 40% iznosa ukupnih stambenih kredita danih sektoru kućanstava.

Ukupni stambeni krediti sektoru stanovništva krajem siječnja dosegnuli su 63,1 mlrd kuna što je za gotovo 3 mlrd kuna više u odnosu na prethodni mjesec (+4,8%) dok je na godišnjoj razini zabilježeno povećanje za 1,7 mlrd kuna (+2,8%). Stoga je upravo kod sektora kućanstava u siječnju zabilježen iznimno snažan mjesečni porast vrijednosti ukupnih kredita i to za 3,04 mlrd kuna (+2,4%) dok je na godišnjoj razini ostvaren porast od 2,2 mlrd kuna (+1,7%). Uzmemo li u obzir da je krajem siječnja udio kredita sektoru kućanstva činio preko 45% ukupnih kredita, jasno je da je spomenuta deprecijacija kune u odnosu na švicarski franak imala za posljedicu nominalno veći iznos kredita iskazanih u domaćoj valuti, navode analitičari RBA.

Krediti državi iznose 56,9 milijardi kuna

Kod sektora nefinancijskih trgovačkih društava čiji krediti krajem siječnja čine 32,6% udjela u ukupnim kreditima, rast tečaja CHF/HRK imao je manji značaj obzirom da je kod njih relativno mali udio kredita vezan za švicarski franak. Krajem promatranog mjeseca ukupni krediti sektoru nefinancijskih trgovačkih društava iznosili su 92,7 mlrd kuna što je 0,8% više u usporedbi s prethodnim mjesecom. Na godišnjoj razini krediti poduzećima zabilježili su pad od 2,8 mlrd kuna (-2,9%).

Krajem siječnja ukupni krediti državnom sektoru (u obuhvatu središnje države, fondova socijalne sigurnosti te lokalnih jedinica) činili su oko 20% ukupnih kredita dosegnuvši razinu od 56,9 mlrd kuna. Zabilježili su rast na mjesečnoj i godišnjoj razini od 2,0% odnosno 2,2%.

"U idućem razdoblju očekujemo vrlo blagi rast ukupnih kredita u nominalnim iznosima, uz prisutan utjecaj tečajnih oscilacija na kunski izraz kredita. S potražne strane stanovništvo je pod negativnim utjecajem s tržišta rada, a investicijski potencijal poduzeća ograničen je iscrpljenošću dugotrajnom recesijom, nepovoljnim očekivanjima te slabim izgledima oporavka", prognoziraju analitičari RBA.

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara