Foto: FAH

PORAST antisemitizma, rasizma i ksenofobije u Europi 21. stoljeća te davanje smjernica za paneuropski zakon protiv rasizma i govora mržnje teme su 4. Međunarodnog foruma "Neka živi moj narod" u spomen na žrtve holokausta što se u ponedjeljak održava u Pragu.

Predsjednici Češke Miloš Zeman i Europskog parlamenta (EP) Martin Schulz, nekoliko europskih povjerenika, pravni i medijski stručnjaci te više od 20 govornika iz europskih parlamenata, a među njima i predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, sudjelovat će na skupu.

Europski židovski kongres (ECJ) glavni je organizator foruma uz EP i češku vladu. Češki predsjednik Zeman bit će domaćin posebnog zasjedanja političara koji će na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, u utorak 27. siječnja raspravljati o smjernicama za borbu protiv rastućeg ekstremizma, rasizma i netolerancije u Europi i u svijetu.

Nakon sjednice sudionici će otputovati u Terezin na komemoraciju za žrtve koncentracijskog logora koji se u doba nacizma nalazio u tome češkom gradu.

"Sama komemoracija nije dovoljna. Da bismo spriječili ponavljanje povijesti moramo učiniti više od govora o mračnim stranicama povijesti. Moramo djelovati kako bismo se suprotstavili sadašnjm prijetnjama i očuvali našu budućnost", rekao je Moshe Kantor, predsjednik ECJ-a.

Napadi na židove u 2014., poput četverostrukog ubojstva u muzeju u Bruxellesu ili ubojstvo troje školaraca i njihova učitelja u židovskoj školi u Toulouseu, jačanje protuuseljeničkih stranaka u europskim državama, protuislamski marševi u Dresdenu govore o porastu netrpeljivosti i prema drugima i drukčijima. Atentati radikalnih islamista u Parizu protiv slobode govora, ali i židova kojih je četvero ubijeno u trgovini hranom košer svjedoče o opasnom rastu vjerskog radikalizma i netolerancije.

Europa ne prepoznaje simptome koji prethode katastrofi

Kantor je uznemirujućim riječima opisao ozračje u današnjoj Europi.

"Ne kažem kao mnogi moji kolege da je Treći svjetski rat već počeo. Ali kažem da ima mnogo simptoma – kao što je primjerice razina mržnje u društvu — karakterističnih za razdoblja što prethode velikim krizama. Cijela je Europa kriva. Previše tolerira netoleranciju. Europa ne prepoznaje simptome koji prethode katastrofi", rekao je.

ECJ je odabrao Češku zbog njezinih veza s holokaustom jer je gotovo 80.000 Židova koji su živjeli na području današnje Češke Republike, ubijeno je u holokaustu.

"Češka Republika nada se posvetiti ovaj forum promicanju tolerancije i obrazovanja", rekao je Zeman, jer bez podučavanja mladih o prošlosti, "bez tog sjećanja nema mirne i tolerantne budućnosti".

Češka odabrana kao zemlja s niskom razinom antisemitizma

Češka je odabrana i zato jer je među europskim zemljama s najnižom razinom antisemitizma.

Prema anketi Europskih židovskih zajednica i agenciji Europske unije FRA (Fundamental Rights Agency) u Europi je 2013. godine 29 posto stanovništva bilo antisemitski raspoloženo, a u Češkoj 13 posto. Najniža stopa bila je u Švedskoj - 4 posto, a najviša u Mađarskoj - 41 posto.

Panel međunarodnih pravnih stručnjaka razmotrit će zakonske aspekte porasta oblika netolerancije u Europi, a političari razgovarati o boljoj razmjeni obavještajnih podataka i jačanju paneuropske i međunarodne suradnje u smanjenju zločina iz mržnje.

Prvi Svjetski forum u spomen na žrtve holokausta održan je 2005. u Krakowu na 60. godišnjicu oslobođenja zatočenika iz koncentracijskog logora Auschwitz-Birkenau. Domaćin drugog foruma i 2006. bio je Kijev u spomen na žrtve masovnih pokolja židova što su ih nacisti počinili na lokaciji Babi Yar. Taj je forum donio deklaraciju koja poziva na čuvanje sjećanja na tragične događaje iz Drugog svjetskog rata te na ulaganja zajedničkih napora u borbi protiv ksenofobije, antisemitizma i međunarodnog terorizma.

Krakov je bio domaćin i trećeg Foruma 2010., posvećenog 65. godišnjici oslobađanja logora Auschwitz-Birkenau. Tada je donesena incijativa o osnutku Paneuropskog sveučiliša za sigurnost i toleranciju u svijetu, obrazovne i istraživačke ustanove koja će međunarodnoj zajednici pomagati u borbi za sigurnost u svijetu suočenome s ekstremizmom.