Foto: Damjan Tadić (Cropix)
MANJE novca za poticaje na stambenu štednju i jeftiniji ekološki prihvatljiviji automobili ključne su Vladine odluke s današnje sjednice na kojoj smo dočekali premijerovo pojašnjenje odluke o povećanju plaća ravnateljima zavoda. Uvodno je premijer Zoran Milanović imao potrebu objasniti odluku s prošle sjednice Vlade da se povećaju plaće čelnim ljudima zavoda koji su postali državni dužnosnici. Incijativa je bila njegova, a ne ministra rada Miranda Mrsića.
Koga se stimuliralo?
"I dalje su te plaće niže od plaća nekih saborskih zastupnika iz redova opozicije koji su to na vrlo zlurad način komentirali. I dalje su niže. To je jedino u Hrvatskoj moguće, tako će i ostati. Ali neću dopustiti da se bilo čiji rad naočigled podcijenjuje. To nema veze s krizom nego ima veze s normalnim dijalogom u normalnoj državi", rekao je Milanović.
Sljedeće godine poticaji na stambenu štednju će najvjerojatnije postati stvar prošlosti. Još ove, umjesto maksimalnih 750 kuna, štediša će moći dobiti najviše 500 kuna. Razlog izmjena Zakona o stambenoj štednji kojima se s 15 na 10 posto smanjuju poticaji, objasnio je ministar finacija Slavko Linić.
"Analiza ovih mjera pokazala je da se tu zapravo radi o nenamjenskom trošenju sredstava. Mi stimuliramo stambenu štednju građana koji uopće nemaju namjeru kupovati stanove. Godišnje je to bio izdatak od 160 milijuna kuna iz proračuna", istaknuo je Linić, a asistirao je premijer.
Nema utjecaja na POS
"Znam nekoliko ljudi koji su kroz stambenu štednju ustvari samo oplođivali svoju ušteđevinu i nakon godinu, dvije podigli novac i na kamati zaradili više nego da su taj novac stavili u banku. To zna svatko. Za to ne treba biti poslovni talent ili genijalac", rekao je premijer.
Da Vladina odluka odluka neće utjecati na projekte stanogradnje kada su projekti POS-a u pitanju, tvrdi ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Mi smo radili neke analize i nema nekakih bitnijih utjecaja", kazala je Mrak Taritaš.
I dok će dolazak do stana ipak za neke postati skuplji, od 1. srpnja ćemo čak do 12 tisuća kuna jeftinije do automobila, ali onih s emisijom štetnih plinova manjom od 120 grama CO2 po kilometru, piše u Prijedlogu zakona o posebnom porezu na motorna vozila.
Jeftiniji internet
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Novim oporezivanjem će u Hrvatskoj pojjeftiniti i to značajno pojjeftiniti. Od 120 do 130 ostat će skoro na istoj cijeni ili malo jeftiniji, a iznad 130 ide značajno povećanje cijena", pojasnio je Linić.
Hoće li nam pojeftiniti internet i hoće li ga biti baš u svakom selu?
Na idućoj sjednici Vlada bi trebala donijeti odluku o osnivanju tvrtke koja bi na sebe preuzela upravljanje optičkom mrežom državnih poduzeća, a ministar prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić smatra da postoji potencijal o 75-postotnoj pokrivenosti zemlje primarnom mrežom.
"Naš je cilj da primarna infrastruktura ili primarna mreža bude dostupna i u ruralnim dijelovima Hrvatske. Mi ne želimo biti onaj finalni operater koji se u stručnoj terminologiji zove'last mile' nego zapravo pružiti mogućnost konkurencije i dolaska drugim providerima", poručio je Hajdaš Dončić.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?