MMF: Iduće godine u Hrvatskoj kreće oporavak, a onda Vlada mora početi rezati

Foto: mrrfeu.hr

"PREDSTEČAJNE nagodbe su važan isntrument za smanjenje nelikvidnosti. Svjesni smo da postoje određene kritike na ovaj sustav, ali zbog toga ga ne treba ukidati nego poboljšati", rekao je na press konferenciji Johannes Wiegand, šef MMF-ove misije za Hrvatsku.

Konkretne slučajeve predstečajnih nagodbi Wiegand nije želio komentirati, ali je rekao kako je MMF svjestan da u javnosti postoji percepcija da određenim poduzetnicima vlada oprašta prevelik dio dugova. Pitali smo ga kakve konkretne reforme bi uveo u predstečajne nagodbe. Ističe da je posebno bitno poraditi na negativnoj percepciji tog instituta, kako se ne bi događalo da se legalnost sustava dovodi u pitanje. "Ja ne mogu reći je li točno ili nije da Vlada doista nekima oprašta prevelik dio duga, ali očito je da postoji mogućnost za promjene. Kad pogledamo koja je alternativa, a to je stečaj, u kojemu Vlada vrlo često ne uspije naplatiti ništa od svojih potraživanja, sigurno je bolje da putem predstečaja naplate barem nešto", kaže Wiegand.

MMF smatra da bi se sustav predstečajnih nagodbi mogao proširiti na pučanstvo, da bi se takvim restrukturiranjem građanima omogućilo da lakše plaćaju svoje dugove.

Recesija i u 2014.

Misija MMF-a u Hrvatskoj je provela dva tjedna. U tom razdoblju održali su konzultacije s predstavnicima Vlade, HNB-a, banaka, sindikata...

"Situacija je vrlo teška. Hrvatska je u recesiji već pet godina, to je neuobičajeno dugo razdoblje. Blagu recesiju očekujemo i ove godine kada će, po našim prognozama, gospodarstvo padati za 0,5 do jedan posto", kaže Wiegand.

Glavni uzrok dugogodišnje krize MMF vidi u prezaduženosti sustava: s dugovima nema problem samo država, već i korporacije i kućanstva. Visoka zaduženost utječe na smanjenje domaće potrošnje, zbog čega je teško pokrenuti gospodarski rast. 

Hrvatska još nije tražila pomoć

Pomoć MMF-a Hrvatska, za sada, nije zatražila. "O mogućem aranžmanu nismo razgovarali. Ukoliko se situacija promjeni, MMF je otvoren za razgovore, ali radi se o odluci koju u konačnici mora donijeti Vlada", tvrdi Wiegand.

"Početak oporavka očekujemo u 2015. godini", kaže Wiegand, te naglašava kako Hrvatska dugoročno ima perspektivu za ostvarenje godišnjeg gospodarskog rasta po stopi od dva posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da bi se rast ostvario, tvrde iz MMF-a, nužno je provođenje strukturnih reformi. Vlada je, kaže Wiegand, u zadnjih godinu do dvije udarila dobre temelje, ali to je tek početak. Novim rebalansom proračuna, čiji je nacrt MMF dobio na uvid, reforme će se uglavnom provoditi na prihodovnoj strani. Wiegand ističe da u naredne dvije godine, 2015. i 2016. godini, Vlada mora, paralelno s gospodarskim oporavkom, provoditi i rezove na rashodovnoj strani proračuna, odnosno implementirati omražene mjere štednje.

Doprinosi za zdravstvo rastu za dva posto

Veće prihode Vlada planira osigurati povećanjem doprinosa za zdravstvo za dva posto. Na taj se način zapravo poništava mjera iz 2012. kada su doprinosi s 15 smanjeni za 13 posto. Ovim rasterećenjem cijena poslovanja u Hrvatskoj neznatno je smanjena, ali zdravstveni sustav gurnut je u dodatne dubioze. Podsjećamo, sanacija dugova u zdravstvu će proračun na koncu koštati 6,5 milijardi kuna.

Iz MMF-a smatraju da je bilo i boljeg načina za osigurati proračunu dodatne prihode. Wiegand je tako istaknuo kako bi produktivnije bilo povećati poreznu bazu za porez na dobit, ili uvesti porez na nekretnine ili porez na kamate, s obzirom da takva porezna opterećenja već postoje u nekim drugim europskim državama.

Podržavaju zakon o investicijama, traže lakše otpuštanje i daljnju privatizaciju

Od pozitivnih promjena koje Vlada uvodi, MMF ističe Zakon o strateškim investicijama, te reformu Zakona o radu. Zakon o strateškim investicijama će, smatraju iz MMF-a, poboljšati investicijsku klimu i privući strane ulagače. Isto vrijedi i za novi Zakon o radu; u MMF-u tvrde da Hrvatska mora smanjiti cijenu rada, te učiniti tržište rada fleksibilnijim.

"Postoji percepcija da je tržište rada u Hrvatskoj neprijateljsko. Reforma Zakona o radu trenutno položaj nekih radnika čini nesigurnima, ali dugoročno ima potencijal da osigura otvaranje novih radnih mjesta", kaže Wiegand.

MMF zaziva i reformu sustava socijalnih povlastica. Hrvatska vlada, kaže Wiegand, trebala bi donijeti mjere koje će obeshrabriti građane od odlaska u prijevremenu mirovinu. Također, sustav povlastica se, prema MMF-u, mora reformirati na način da se prestanu poklapati subvencije koje građani dobivaju od centralne države i lokalne samouprave.

Među strukturnim reformama koje MMF zaziva je i daljnja privatizacija državnih firmi. U izvještaju koji je sastavilo MMF-ovo izaslanstvo navodi se da je Vlada ispravno odlučila najprije pristupiti privatizaciji sektora koje percipiraju kao problematične, a to su brodogradnja, te zračni, željeznički i cestovni promet. Na tome, prema MMF-u, Hrvatska ne bi trebala stati; MMF očekuje daljnju reviziju poslovanja državnih firmi, te njihovu privatizaciju shodno financijskim pokazateljima.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara