Mađarski mediji pod nadzorom vlasti: Oporbu ne smiju pitati za izborni program, ali moraju za skandale

Foto: Guliver Image/Getty Images

KONTROVERZNA reforma medija u Mađarskoj izazvala je 2011. sukob između predsjednika vlade Viktora Orbana i Europske unije, a mađarski novinari ističu da je konzervativni premijer iz njega izišao kao neosporni pobjednik, piše France Presse.

"Situacija je strašna (...) Govori nam se koje rečenice da napišemo i kojim redom", rekao je jedan novinar iz javnih medija koji je želio ostati neimenovan.

"A sada kako se približavaju izbori, još je gore", rekao je. "Ne smijem pitati oporbene čelnike o njihovu izbornom programu", ali ih "moram pitati o nedavnom skandalu", otkriću tajnog bankovnog računa u Austriji jednog od potpredsjednika socijalističke stranke.

OESS je nedavno izrazio zabrinutost zbog političke neutralnosti emisija u Mađarskoj pred parlamentarne izbore 6. travnja.

Orbanova konzervativna stranka Fidesz po anketama će ponovno odnijeti uvjerljivu pobjedu. Prije četiri godine, dobila je dvotrećinsku većinu, što joj je omogućilo da mijenja zakone kako poželi.

Mediji su bili prvi na meti. Novi zakoni prisilili su sve medije da se registriraju i da se bave "uravnoteženim" temama, "poštujući ljudsko dostojanstvo." Vijeće za medije zaduženo je za sankcioniranje neposluha. Njegovih petero članova, koje je imenovao parlament, dolazi iz Fidesza.

Nakon provedbe reforme "glavni urednici stajali su nam za leđima kako bi pratili što pišemo. Ako to ne bi bilo u skladu s uputom (...), morali bismo pisati iznova", prisjeća se Klari Kovacs, politički novinar koji je u srpnju 2011. na javnoj televiziji dobio otkaz nakon 13 godina rada.

Mađarske vlasti cenzuriraju medije

Reforma, koja je stupila na snagu početkom 2011., kada je Mađarska preuzela predsjedanje EU-om, izazvala je opću osudu Bruxellesa, koji je na kraju prisilio mađarske vlasti na određene ustupke, posebice kad je riječ o pravu na zaštitu izvora i internetskim medijima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za Budimpeštu stvar je riješena. No EU i dalje izražava zabrinutost zbog poštivanja pluralizma medija u praksi, napominje potpredsjednica Europske komisije Neelie Kroes. Komisija pozorno prati "razvoj događaja, uključujući u Mađarskoj u svjetlu predstojećih izbora."

Vlasti otežavaju život i privatnim medijima putem dodjele državnih marketinških ugovora, čiji se udio procjenjuje na 10 do 15 posto, po neovisnom institutu za medije Mertek.

Ti ugovori sustavno odlaze medijima bliskim Fideszu. Drugi, poput lijevog lista Nepszabadsaga ili neovisnog radija Klubradio redovito su isključeni, ističe.

"Neovisne medije se guši (financijski), to je oblik cenzure", rekao je Attila Mong, bivši novinar javnog radija, kojemu je zahvaljeno na suradnji nakon što je 2010. minutom šutnje u eteru prosvjedovao protiv reforme.

Pritisak je doveo i do autocenzure, ističe profesor novinarstva Balazs Weyer. "To je psihološki učinak, većina želi izbjeći sukobe."

Dašak svježeg zraka u takvom opresivnom ozračju informativni su portali poput Origa, Indexa ili HVG-a, koji su manje regulirani.

HVG je prošle godine razotkrio plagiranu doktorsku dizertaciju predsjednika države Pala Schmitta, koji je morao podnijeti ostavku. "Ne postoji tema o kojoj ne bih mogao pisati", uvjerava Andras Kosa, novinar tog portala.

No njihova neovisnost ovisi o financijskoj stabilnosti njihovih vlasnika, upozorava Attila Morg, koji sada surađuje s portalom za istraživačko novinarstvo Atlatszo ("transparentan"). "U Mađarskoj postoji cijena za uređivački integritet: manji prihodi od oglašavanja."

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara