Milanović: Sljedećoj generaciji nećemo ostaviti dug koji ne može vratiti kao što se desilo u Grčkoj

Milanović: Sljedećoj generaciji nećemo ostaviti dug koji ne može vratiti kao što se desilo u Grčkoj

Foto: Hina

HRVATSKI premijer Zoran Milanović rekao je u četvrtak u Bruxellesu da je solidaran s Grčkom, ali da se europska pravila moraju poštivati, a dodao je da baš i nema "preveliko povjerenje" u novu grčku vladu.

U izjavi novinarima uoči početka izvanrednog summita šefova država i vlada EU-a, Milanović je rekao da će taj skup biti posvećen Grčkoj i Ukrajini.

"U Grčkoj je pobijedila politička opcija koja je davala nevjerojatna obećanja i sada ih moraju ispuniti, a na nama je da vidimo kako Grčkoj možemo pomoći, ako je to zemlja koja u Europi najviše treba pomoć. Ja vidim da ima i drugih, koje su manje razvijene od Grčke, a koje plaćaju taj račun", rekao je Milanović, napomenuvši da među tim platišama uskoro može biti i Hrvatska.

Naša nezaposlenost je relativno stabilna

"Prema tome, puna solidarnost s Grčkom, ali pravila se moraju poštivati. I nemam preveliko povjerenje u one koji su u stanju koalirati s ekstremnom desnicom, sa strankama koje su praktički antisemitske, a to smo vidjeli u Grčkoj", rekao je Milanović.

Naglasio je da Hrvatska nije ni blizu tako teškom stanju kao Grčka, "zemlja koja je postala nesolventna na dugo razdoblje".

"Naše reforme će brzo davati rezultata, ali ni blizu usporedivih trauma kakve su u Grčkoj", rekao je Milanović, dodavši da je Hrvatska na područjima "razine nezaposlenosti, vrste nezaposlenosti, javnog duga, deficita platne bilance, relativno stabilna" i da zato s pravom očekuje da ovo bude godina rasta uz cijeli niz "socijalnih, socijaldemokratskih mjera koje pred sobom imaju prvenstveno građane i njihove potrebe".

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Rekao je da će se reforme voditi u "okviru mogućega, a na način da zadužimo državu pa da sljedeća generacija pada pod teretom dugova koje ne može vratiti, što se dogodilo Grčkoj".

Sporazum iz Minska Milanović nije htio komentirati dok ne vidi dokument, ali je izrazio nadu da će taj dogovor "biti ozbiljniji od privremenog prekida vatre".

Rekao je i da mnoge stvari u Ukrajini "podsjećaju na one koje smo mi vidjeli ovdje prije dvadeset godina".

"Uobičajeno je da ljudi idu okolo i ratuju"

"Bazično, Rusija je povrijedila suverenitet druge države, oduzela joj Krim, a to tako ne može", rekao je Milanović. Naglasio je da su hrvatske vlasti bile dosta suzdržane u izjavama oko ruske uloge u Ukrajini jer "želimo surađivati s Rusijom i jer naši izvoznici dosta gube zbog pada rublja, a to su sve stvari koje su dio hrvatskih interesa" i u vanjskoj politici se i time treba voditi, rekao je.

Komentirao je i odlazak nekoliko desetaka hrvatskih državljana u rat u Ukrajini. "To je uobičajena pojava, ljudi iz razno raznih razloga idu okolo i ratuju, iz uvjerenja, novca, zbog plijena". Važno je, naglašava Milanović, da to nije povezano s terorizmom. Kad bi se povezalo s terorizmom, ne samo u Ukrajini nego i na Bliskom istoku, onda bi se našlo načina da se na to djeluje, zaključio je.

Summit EU-a kasni u početku dva sata kako bi njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande mogli izvijestiti sudionike o sporazumu postignutom jutros u Minsku o prekidu vatre u Ukrajini.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara