Ministarstvo zdravlja: Odazovite se na preventivne programe

Ministarstvo zdravlja: Odazovite se na preventivne programe

Foto: Rene Karaman

MALIGNE bolesti jedan su od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj i na ljestvici smrtnosti nalaze se na drugom mjestu. U 2011. godini čak je 27 posto naših sugrađana umrlo od nekog oblika karcinoma, pa valja stalno naglašavati kako su preventiva i rano otkrivanje bolesti dokazano najuspješnije metode u borbi potiv raka.  
 
Ministarstvo zdravlja pokrenulo je javnozdravstvenu kampanju "Za zdravlje. Danas." i predstavilo Nacionalne programe ranog otkrivanja raka dojke, debelog crijeva i vrata maternice, kojima je cilj smanjiti broj oboljelih i smrtnost od raka u Hrvatskoj.

Cilj javnozdravstvene kampanje jest doći do što većeg broja građana i potaknuti ih da se odazovu na pregled  kada dobiju poziv za neki od tri preventivna programa, ali i motivirati ih da i inače aktivno sudjeluju u očuvanju i unaprjeđenju svog zdravlja.

Program probira za rano otkrivanja raka dojke provodi se u Hrvatskoj od 2006., a za rak debelog crijeva od 2008., no zbog pada interesa za preglede u posljednje vrijeme, Ministarstvo zdravlja odlučilo je programe ponovno potaknuti i revidirati.



Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice novi je, pak, program probira koji Ministarstvo zdravlja uvodi od ove godine.

Kako bi programi pokazali svoj učinak potrebno je postići zadovoljavajući odaziv ciljanih skupina - za rak dojke 70 posto, debelog crijeva 45 posto te za rak vrata maternice 85 posto.

Značajnu ulogu u motiviranju građana za sudjelovanje u preventivnim pregledima imat će liječnici obiteljske medicine i patronažna služba, a zahvaljujući informatičkom povezivanju sustava, za svakog pacijenta moći će se pratiti rezultati probira kao i daljnje terapijske procedure.

Rak dojke

Od raka dojke godišnje u Hrvatskoj obole oko 2,5 tisuće žena, najčešće u dobi iznad pedesete godine, ali u posljednje vrijeme sve češće obolijevaju i mlađe. U preventivni program uključene su žene u dobi između 50 i 69 godina, koje će na kućnu adresu dobiti poziv na besplatan mamografski pregled s uputom gdje i kada se trebaju javiti. Testiranje visoko kvalitetnom mamografijom je rendgenski pregled kojim se bilježe promjene na dojci oko dvije godine ranije od pojave prvih simptoma ili opipljive kvržice.

Cilj programa je smanjiti mortalitet za 25-30 posto uz uvjet da se na pregled odazove 70 posto pozvanih žena. U dosadašnja dva ciklusa pozivanja odaziv je bio nedovoljan: u prvom ciklusu koji se provodio od 2006. do 2009. g. na pregled se odazvalo 63 posto pozvanih žena, dok je u drugom ciklusu, od početka 2010. do kraja 2011., odaziv bio 56 posto.



O koristi programa govore podaci da je u prvom ciklusu otkriveno 830, a u drugom čak 1611 karcinoma.

Što mogu sama učiniti?

Redovito obavljati samopregled dojki i obratiti pozornost na znakove poput kvržica ili zadebljanja na dojci, povećanja dojke, iscjetka iz bradavice ili bolova u dojci. Uočite li neki od simptoma odmah se javite liječniku.

Važno je zdravo se hraniti, izbjegavati masnoće i voditi računa o tjelesnoj težini, ne konzumirati alkohol i izbjegavati pušenje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rak debelog crijeva

Rak debelog crijeva drugi je uzrok smrtnosti od zloćudnih bolesti oba spola; oko 15 posto muškaraca i 13 posto žena oboli upravo od karcinoma debelog crijeva. Godišnje bilježimo oko 3.000 novih slučajeva, a u više od polovine oboljelih bolest je već proširena. Najviše oboljelih je starije od 50 godina, o posljednjih godina se češće otkriva i u mlađih osoba.

U preventivni program uključeni su muškarci i žene u dobi između 50 i 74 godina, koji će na kućnu adresu dobiti pribor i upute za probir kojim se testira stolica na nevidljivo krvarenje. Osobe s pozitivnim nalazom bit će pozvane na kolonoskopski pregled radi utvrđivanja razloga krvarenja.

Cilj programa je otkriti rak u početnom stadiju, otkriti i ukloniti polipe debelog crijeva, te time smanjiti mortalitet od raka debelog crijeva za 15 posto u narednih 10 do 13 godina nakon početka provođenja programa.

Prvi ciklus programa započeo je 2008. godine, ali se, nažalost, nije provodio veći dio 2009. i 2011. godine. Dosad je na adrese ciljane skupine poslano 1.2 milijun testova od kojih se vratilo tek 20 posto.  Među 215.276 obrađenih testova na skriveno krvarenje, pozitivnih je bilo 14.239  ili  6,6 posto. U sklopu prvog ciklusa provedbe učinjeno je 9575 kolonoskopskih pregleda, otkriven je 531 karcinom, 3464 polipa a kod 1728 osobe različite upalne bolesti crijeva.



Što mogu sam/a učiniti?

Baviti se tjelesnom aktivnošću, u prehrani uzimati namirnice koje sadrže više vlaknastih tvari i voće, smanjiti količinu masti u hrani, izbjegavati jako prženu, dimljenu i usoljenu hranu, uspostaviti redovito pražnjenje crijeva. Primjetite li bilo kakvu promjenu, posjetite svog liječnika.

Rak vrata maternice

Od raka vrata maternice godišnje u Republici Hrvatskoj umre oko sto žena, a svake je godine tristotinjak novooboljelih. Rak vrata maternice na osmom je mjestu uzroka smrti od raka u žena.
Programom ranog otkrivanja raka vrata maternice obuhvaćene su žene u dobi između 25 i 64 godine, koje će na kućnu adresu dobiti poziv na Papa test. U tijeku je pozivanje za prvi ciklus pa je iz županijskih zavoda za javno zdravstvo poslano prvih 100 tisuća poziva.

Cilj programa je obuhvatiti 85 posto ciljne populacije tijekom tri godine od početka programa, smanjiti invazivni rak vrata maternice za 60 posto u dobnoj skupini između 25 i 64 godina te smanjiti mortalitet od invazivnog raka vrata maternice za 80 posto u 13 godina od početka programa.

Što mogu sama učiniti?

Redovito odlaziti na ginekološke preglede i obavljati PAPA testove, baviti se nekom tjelesnom aktivnosti.

Nositelj Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka dojke, debelog crijeva i vrata maternice je Ministarstvo zdravlja, a za praćenje provedbe zadužena su tri stručna povjerenstva, za svako od tri sijela raka. Nacionalne programe provode Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo, radiološke jedinice, kolonoskopske jedinice, ginekolozi u PZZ, citološki laboratoriji, liječnici obiteljske medicine, patronažna služba i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?