"To nas je uvjerilo u opravdanost našeg zahtjeva za smjenom ministra Mrsića. Istina je da samo radnici u HZMO od prosinca 2012, ne primaju dodatak na staž ( 4, 8 i 10 posto )  a koji primaju svi radnici u  javnim i državnim službama. Ostalo je laž", napominje Višnja Stanišić iz radničkog sindikata dodajući da je dovoljno pročitati kolektivne ugovore i to posebno članak 67. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, članak 59. Kolektivnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi, članak 13. Granskog kolektivnog ugovora za zaposlenike u ustanovama kulture, članak 3. Sporazuma o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti, članak 3. Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova, dodataka za uvjete rada u Poreznoj upravi koji pobijaju izjavu ministra. 

 

"U  tijeku pregovora o Kolektivnom ugovoru za HZMO u prosincu 2012, upoznali smo  ministra Mrsića sa sadržajem navedenih Kolektivnih ugovora i Uredbi, na što je odgovori da imamo peh što nam je on ministar. Pametnome dosta. Ministar svjesno obmanjuje javnost iznoseći laži, zato i dalje tražimo njegovo ostavku", stoji na kraju zahtjevu. 

 

Ministarstvo rada odgovara: Plaće u HZMO-u veće nego u Ministarstvu

 

Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava su se priopćenjem osvrnuli na pregovore s Radničkim sindikatom HZMO-a. Iz Ministarstva kažu kako ovim priopćenjem žele ukazati na neke činjenice koje je, kako ističu, Radnički sindikat HZMO namjerno ili nenamjerno ispustio.

"Tijekom pregovora, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava je, kao i u pregovorima sa sindikatima državnih i javnih službi bilo na poziciji da se može trošiti samo onoliko koliko se ima, da se zaduživanjem neće kupovati socijalni mir te da nema odgođenog sindikalizma. Zbog potrebe za smanjenjem rashoda u državnim i javnim službama, ali u želji da se ne ukinu sva postojeća prava, ministarstvo je pregovorima sa sindikatima u HZMO-u razmatralo ukidanje dodatka na staž u iznosu od 2, 3, 4, 5, 6, 8 i 10% ili uvećanje od 8%, neovisno o radnom stažu, na teške uvjete rada koje imaju svi zaposleni u HZMO bez obzira na radno mjesto. Također smo sa sindikatima raspravili tešku financijsku situaciju te nemogućnost daljnjih povećanja plaća. Dva od četiri reprezentativna sindikata su se odlučili prihvatiti uvećanje od 8% na teške uvijete rada jer je bilo povoljnije za njihove članove i ostale zaposlenike HZMO-a.

Na stranu što se samo po sebi nameće pitanje o kakvim je teškim uvjetima rada riječ, budući da zaposlenici HZMO-a rade uredski posao, bez terenskog rada ili rada u ekstremnim uvjetima osim djelatnika koji su u neposrednom kontaktu sa strankama što u nekim situacijama može biti izuzetno stresno. Dodatak od 8% nemaju državni službenici i namještenici osim djelatnika carine i to ne svi djelatnici. Dodatke u javnim službama koje spominje Radnički sindikat HZMO ne mogu se uspoređivati jer opseg, težina i djelokrug rada su sasvim drugačiji. Iz svega ovoga potpuno je jasno da se dodatak od 8% na teške uvjete rada ne može usporediti s niti jednim drugim dodatkom jer se ne radi o istom opsegu i težini posla.

Unatoč tome što se vise ne isplaćuje dodatak na staž, plaće u HZMO su još uvijek veće nego plaće u npr. Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava za isto radno mjesto, stručnu spremu i staž", stoji u priopćenju Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.