Foto: Hina

UNATOČ europskim naporima za održavanje primirja sukobi su nastavljeni na istoku Ukrajine u petak kada su proruski pobunjenici predložili Kijevu da stotinjak ukrajinskih vojnika zarobljenih u bitki za Debaljceve razmijene za svoje zarobljene borce.

Ukrajinska vojska priopćila je da su proruski separatisti napali položaje vladinih snaga 49 puta u posljednja 24 sata raketama, topništvom i oklopnim vozilima, javlja Reuters.

"Broj napada pokazuje da teroristi ne žele potpuno prekinuti vatru", rekao je glasnogovornik ukrajinske vojske Anatolij Stelmah.

Po njegovim riječima, granatiranje je zabilježeno u Mariupolju na obali Azovskog mora, teritoriju koji je većinom pod kontrolom vlade, a za koji Kijev strahuje da bi mogao postati središte iduće ofenzive pobunjenika.

Najžešće borbe vodile su se oko Debaljceva

Pobunjenici pak optužuju vladine snage za napade, napose za napad na stambene četvrti Donecka. Jedna je žena ubijena u granatiranju u četvrtak, izvijestila je separatistička press služba DAN.

Najžešće borbe otkako je primirje stupilo na snagu u nedjelju vodile su se oko Debaljceva, strateškog željezničkog čvorišta, prije povlačenja ukrajinskih snaga u srijedu. Dva dana nakon što je taj grad pao u ruke pobunjenika koji su imali velike gubitke, čini se da oni sada žele diktirati uvjete, prenosi agencija AFP.

"Razmjena zarobljenika s Ukrajinom održat će se u subotu", rekla je u petak Daria Morozova, predstavnica proruskih pobunjenika zadužena za ljudska prava.

Razmjena je dio sporazuma

Kijev razmjenu još nije potvrdio.

Razmjena zarobljenika dio je sporazuma Minsk2 što su ga predstavnici pobunjenika i vlade u Kijevu zajedno s čelnicima Rusije, Francuske i Njemačke dogovorili i potpisali 12. veljače u bjeloruskoj prijestolnici.

Separatisti tvrde da su za strogo poštivanje tih sporazuma iako su sami u nekoliko navrata prekršili prekid vatre koji je stupio na snagu 15. veljače.

Čelnici Francuske, Njemačke, Ukrajine i Rusije dogovorili su u četvrtak poduzimanje novih napora u svrhu održavanja primirja.

Francuska i Njemačka žele provedbu primirja u Ukrajini

Francuska i Njemačka su više nego ikad uvjerene da se mirovni sporazum iz Minska mora provesti, a primirje poštovati, izjavio je danas francuski predsjednik Francois Hollande.

"S njemačkom kancelarkom nismo prestali razgovarati od sporazuma iz Minska i više nego ikad uvjereni smo da moraju biti primjenjeni, svi sporazumi, ništa osim sporazuma", rekao je Hollande na zajedničkoj konferenciji za novinare s kancelarkom Angelom Merkel.

Bilo koja zemlja koja ne bude poštivala sporazume iz Minska suočit će se sa sankcijama, dodao je.

Merkel je istaknula da su nove sankcije protiv Rusije moguće ako se mirovni sporazum bude kršio, ali da one nisu cilj. Kancelarka je dodala je bi EU "mogla postaviti to pitanje" ako bude potrebno. Merkel je naglasila da je mirovni sporazum teško primjenjuje, ali da uključene strane moraju to nastaviti činiti.

Kijev je danas optužio Rusiju da je poslala još tenkova i vojnika u istočnu Ukrajinu i da se kreću prema gradu Novoazovsku na obali Crnoga mora koji drže proruski pobunjenici pojačavajući nazočnost u području koje bi moglo biti sljedeća glavna bojišnica.

Rusija zasada nije odgovorila na ove optužbe koje će, ako se potvrde, skoro sigurno zadati konačni udarac već sada jedva primijenjenom primirju koje je uz europsko posredovanje dogovoreno i stupilo na snagu u nedjelju.

Novoazovsk leži na Crnom moru, 40 km istočnom od Mariupolja. Proruski pobunjenici zauzeli su ga prošle godine i može predstavljati odkočnu dasku za vršenje pritiska na Mariupolj, izlaz na jug i moguće na poluotok Krim koji je Rusija anektirala prije godinu dana.