Ilustracija: Arhiva

GLASAČI u Panami biraju u nedjelju novog šefa države, u predsjedničkoj utrci za koju se očekuje da će biti najneizvjesnija u posljednjih nekoliko desetljeća, javljaju mediji i ističu da će oporba pokušati lišiti predsjednika na odlasku mogućnosti da na indirektan način zadrži utjecaj i kontrolu nad sve snažnijom ekonomijom te srednjoameričke države.

Bankovno i trgovinske središte, Panama je najpoznatija po kanalu koji spaja Atlantski i Tihi ocean i koji direktno pridonosi bruto domaćem proizvodu (BDP) u iznosu od osam posto. Panamski kanal je pomogao najbržem rastu u Latinskoj Americi u posljednjih nekoliko godina.

Šezdesetdvogodišnji predsjednik Ricardo Martinelli, magnat koji posjeduje lanac supermarketa i koji je osvojio izbore 2009., ne sudjeluje u predsjedničkoj utrci jer mu zakon ne dozvoljava reizbor, ali svoj utjecaj želi zadržati preko bivšeg poslovnog čovjeka i sadašnjeg ministra stanogradnje Jose Dominga Ariasa iz vladajuće stranke Demokratske promjene (DC), čija bi potpredsjednica, u slučaju pobjede, bila Martinellijeva supruga Marta Linares de Martinelli.

Ariasu su u predsjedničkoj utrci suprotstavljeni umjereni ljevičar Juan Carlos Navarro, bivši gradonačelnik Grada Paname, iz Demokratske revolucionarne stranke (PRD) i Juan Carlos Varela, potpredsjednik stranke desnog centra Panamenista. Upravo je on pomogao Martinelliju da pobjedi na izborima 2009., ali su se nakon toga razišli.

Arias i Navarro vode potpuno neizvjesnu utrku, dok im, kako pokazuju najnovije ankete, Varela "puše za vratom" i zaostaje tek koji bod. Kako trojica kandidata tako tijesno stoje u anketama, analitičari ocjenjuje da će o ishodu više odlučiti njihova osobnost nego politički programi.

Navarro i Valera, međutim, obilato koriste optužbe na račun Martinellija da je "namještao" infrastrukturne natječaje i bio sklon korupciji te glasačima posebice obećavaju transparentnost buduće vlade.

No, koji god kandidat pobijedi očekuje se da će gospodarska i socijalna politika ostati nedirnute. Sva trojica njavljuju nastavak infrastrukturnih projekata i socijalnih programa poput isplate 120 dolara mjesečno Panamcima starijim od 70 godina koji su izvan sustava socijalne zaštite.

Pobjednik, koji se bira relativnom većinom, morat će se baviti snažnim rastom koji polako usporava, pridržavati se strogog, novog zakona o fiskalnoj odgovornosti i nadgledati proširenje Panamskog kanala, posla vrijednog više milijardi dolara koji je nakratko zastao zbog spora s građevinskim konzorcijem.

Za vrijeme Martinellijeve vlasti, gospodarstvo je u prosjeku raslo 8,2 posto, što je smanjilo jaz između bogataša i siromašnih. Mnogi Panamci, međutim, tvrde da snažno gospodarstvo znači da imaju bolju infastrulturu, poput podzemne željeznice, ali da kod kuće još uvijek oskudijevaju u hrani.