Nautičari zadovoljniji Hrvatskom: Plove 12 dana godišnje i troše 100 eura dnevno

Nautičari zadovoljniji Hrvatskom: Plove 12 dana godišnje i troše 100 eura dnevno

Foto: Arhiva (Zorana Jagodić)

PROSJEČNI nautičar u Hrvatskoj plovi 12 dana, ima 45 godina, dnevno troši 100 eura, 43 posto ih je visoko obrazovanih, većina dolazi automobilom u našu zemlju, a svaki drugi dolazi iz obitelji s mjesečnim primanjima većima od 3.500 eura. Najzadovoljniji su prirodnim ljepotama i sigurnošću, no zakazuje ponuda sadržaja, pokazalo je istraživanje Tomas Nautika Jahting 2012., koje je proveo Institut za turizam, a predstavljeno je u Ministarstvu turizma.

Cilj istraživanja je vidjeti realnu poziciju, tržišni potencijal i razlike u odnosu na 2007. godinu kada je napravljeno posljednje istraživanje, objasnio je ministar Veljko Ostojić. "Hrvatska je prepoznata kao jedna od najpoželjnijih jahting destinacija na Sredozemlju, međutim, rezultati istraživanja pokazuju kako još ima prostora za daljnje unapređenje ukupne nautičke ponude. Nautički turizam trebao bi postati jedan od 10 ključnih hrvatskih proizvoda, a Hrvatska treba biti šampion na Mediteranu", rekao je ministar. "Držimo da tu Hrvatska može i treba biti šampion na Mediteranu", poručuje Ostojić.

S ciljem utvrđivanja obilježja nautičke potražnje, anketirano je više od 2000 nautičara koje primarno dijelimo na one koji stižu vlastitim plovilima i one iz čartera. Kada je riječ o najmu, najčešće se on radi bez skipera. Kada je riječ o vrsti dolaska, u 39 posto slučajeva riječ je o obiteljskoj plovidbi, 31 posto plovi s partnerom, a 28 posto s prijateljima. Prosječno se na plovilu nalaze četiri osobe. U 12 noćenja, dosta su mobilni. Što se aktivnosti tiče, najčešće idu u restorane, kafiće, kupovinu i šetnju. Često mijenjaju marine, a lako pronalaze slobodne, tranzitne vezove.

Najzadovoljniji su ljepotom krajolika i osobnom sigurnošću. Srednje su zadovoljni sadržajima, šopingom i kulturnom ponudom. Nezadovoljni su mogućnostima kupovine u marinama. Napredak u odnosu na ranije godine je vidljiv. Što se tiče zadovoljstva uz odnosu na druge destinacije, pluseve Hrvatska dobiva kada je u pitanju priroda, očuvanost i sigurnost. Lošije prolazimo kada je u pitanju nautička ponuda i vrijednost za novac.

"Naši nautičari u većoj mjeri koriste internet za prikupljanje informacija, skratili su nešto svoju plovidbu što je u trendu s ostalim segmentima potražnje, smanjili su potražnju za dodatnim aktivnostima u destinaciji, izrazito su zadovoljniji ponudom nego prethodnih godina i smanjeni su prosječni dnevni izdaci nautičara" , otkriva Zrinka Marušić iz Instituta za turizam.

"Uz smanjenu potražnju pala je i ponuda u marinama. To je jednostavno posljedica tih globalnih gospodarskih zbivanja"

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I dok nautičari troše prosječno 100 eura, jednako kao i 2007. godine valja napomenuti da smo zabilježili rast čartera. Nautičari na unajmljenim plovilima troše više - 160 eura dnevno po osobi. Oni s vlastitim plovilom potroše 68 eura. Među čarterašima najviše troše Francuzi, Rusi i Britanci - iznad 176 eura. Među vlasnicima, najviše troše Talijani - 74 eura. Bilježi se smanjenje potrošnje kada je u pitanju kultura, zabava i šoping koji je pao za 25 posto. Ministar ima objašnjenje - globalna kriza.

"Uz smanjenu potražnju pala je i ponuda u marinama. To je jednostavno posljedica tih globalnih gospodarskih zbivanja", pojašnjava Ostojić.

Pad potrošnje bilježi se i kod ostalih gostiju. Zanimljiva je usporedba s turistima koji su smješteni u hotele, kampove ili privatni smještaj - oni su prosječno nešto mlađi, dolaze iz kućanstava s primanjima manjim od dvije tisuće eura i troše 58 eura dnevno.

Što se informiranja tiče, nautičari informacije najviše crpe iz prvog boravka, 27 posto ih smatra da im informacije ne trebaju, a raste informiranje putem interneta. Istraživanje je pokazalo da je 3/4 nautičara već bilo u Hrvatskoj. 2012. u Hrvatskoj je po prvi put boravilo 11 posto anketiranih nautičara. Istraživanje Tomas provodi se od 1987. godine.

Ministar Ostojić istaknuo je ovom prilikom kako će program razvitka nautičkog turizma jasno definirati puteve kojima treba ići nautički turizam u Hrvatskoj. Istaknuo je i cilj kada je u pitanju povećanje broja vezova sa sadašnjih 16 tisuća. "Mi smo u Strategiji razvitka do 2020. godine,  a sukladno strategiji razvitka nautičkog turizma, definirali novih 15 tisuća vezova i to 5 tisuća u novim marinama, odnosno lukama nautičkog turizma, 5 tisuća u postojećim i 5 tisuća tzv. suhih vezova", rekao je Ostojić.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara