Foto: Za grad

PRAVA opasnost za građane Zagreba nije ruševni Paromlin, već Gradska uprava smatraju iz stranke Za grad. Zbog toga su na zgradu Gradske uprave jutros poslali - bager.

"Nedavno rušenje Paromlina, jedinstvenog spomenika industrijske arhitekture na ovim prostorima, dokaz je neučinkovitosti Gradske uprave i izravan poticaj ovoj simboličnoj akciji stranke. Budući da nadležno ministarstvo šuti, stranka Za grad je protiv Gradske uprave podnijela i kaznenu prijavu zbog uništavanja kulturnog dobra", priopćila je stranka Za grad.

Gradska uprava, ističu iz stranke Za grad, rušenje Paromlina pravda činom zaštite građana, ali istovremeno nemaju nikakvo opravdanje za dugogodišnju nebrigu o ovom kompleksu koja je i dovela do njegovog trenutačnog stanja.

Također ističu da je za rušenje Paromlina bez natječaja angažirana tvrtka Paron, u čijim je prostorijama za vrijeme parlamentarnih izbora Milan Bandić imao svoj stožer.

"Paron je vlasnički povezan s tvrtkom Munis. Munis je otprije javnosti poznat kao tvrtka koja je s Gradom razmijenila toliku količinu zemljišta da je Grad bio prijavljen Uskoku. Radi li se i u rušenju Paromlina o još jednom u nizu 'kumskih' pogodbi, trebaju istražiti institucije", priopćila je stranka Za grad.

S ovom je tvrtkom Bandić kroz godine i više nego dobro surađivao. Ukupno su zamijenili oko 76 tisuća kvadrata zemljišta, a od tvrtke Munis je Grad Zagreb kupio i stan u Španskom, koji je plaćen gotovo 900 tisuća kuna.

Iz stranke Za grad napominju da su kaznenu prijavu podnijeli zbog sumnje da je nad Paromlinom počinjeno kazneno djelo oštećenja i nedozvoljenog izvoza kulturnog dobra iz članka 319. Kaznenog zakona. Ministarstvu kulture također su uputili dopis kojim predlažu pokretanje odgovarajućih prekršajnih postupaka temeljem Zakona o zašiti i očuvanju kulturnih dobara.

"Krajnji je čas da nadležno ministarstvo temeljem utvrđenih činjenica pokrene odgovarajuće prekršajne postupke za koje je zakonom ovlašteno kao tužitelj. Ministarstvo nije 'bespomoćni promatrač' ovdje, već ima zakonom predviđena ovlaštenja i dužnosti, koja nažalost očito ne obavlja dulji vremenski period. Ministarstvu je zato poslan popis i opis prekršaja učinjenih u slučaju 'Paromlin', a ukoliko Ministarstvo ponovno zakaže, obratit ćemo se nadležnom državnom odvjetništvu", objasnio je Sandro Salopek, pravni stručnjak i vijećnik stranke Za grad u gradskoj četvrti Novi Zagreb ­ istok.

Na mjestu nekadašnjeg Paromlina gradit će se Gradska knjižnica

Na mjestu nekadašnjeg Paromlina gradit će se Gradska knjižnica, potvrdila je zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin.

"Na tom mjestu će sigurno biti zgrada knjižnice po raspisanom natječaju, koji će ići u te gabarite po milimetar, tako da će se plašt koji je sada srušen a fotogrametrijski snimljen, zalijepiti na to novo zdanje koje će, naravno, biti projektirano tako da služi jednoj suvremenoj knjižnici, a bit će zadržana memorija mjesta na industrijsku baštinu..."

Kada bi trebala početi gradnja Kusin nije mogla predvidjeti, ali je poručila da će se predizborno obećanje aktualne gradske vlasti ispuniti čim se za to ispune svi uvjeti.

"Prvo se teren mora raščistiti. Drugo, prema koncepciji nove knjižnice treba raspisati natječaj za arhitektonsko rješenje. Te su procedure duge. Kad se izabere najbolje rješenje, onda idu natječaji za izvođače radova, pa za opremanje..."

Gradonačelnik Milan Bandić je još sredinom prošlog mjeseca zatražio dozvolu od Ministarstva kulture za hitni postupak uklanjanja onih dijelova Paromlina koji ugrožavaju okolni prostor i ljudske živote. No službeni odgovor još nije stigao, kaže Kusin.

"Problem Paromlina nije od danas ili jučer, nego od 1988. i sve prethodne gradske vlasti su se bojale primiti taj vrući krumpir u ruke i nitko ništa nije poduzimao i više od 25 godina, četvrt stoljeća, je pušteno da on zapravo na neki način sam propada..."

Svako novo nevrijeme u Zagrebu dovelo je do dodatnog urušavanja Paromlina, a sve je kulminiralo krajem prošle godine kada je dio kompleksa zaprijetio građanima i parkiranim automobilima. Posebno je bio opasan dimnjak, koji se jedva držao, a za kojeg se sada tvrdi da je vizualni identitet Paromlina, no Kusin pojašnjava:

"Ja koja sam se 30 godina bavila tom zgradom i borila za njezin spas, i zalagala da do njega i dođe, Muzej suvremene umjetnosti, znam što je vizualni identitet Paromlina, dakle to je ta zgrada koja se počela urušavati pri svakom malo jačem vjetru, a ne taj dimnjak."

I u ostalim industrijskim zonama će se obnavljati objekti koji se urušavaju i ugrožavaju ljudske živote, najavila je Kusin i zaključila da će se oni prenamijeniti u nove kulturne sadržaje u Gradu Zagrebu.

Ministrica Zlatar Violić: Paromlin bi trebao biti obnovljen u kulturne svrhe

Urušavanje Paromlina postalo je opasno po život, pa je Grad Zagreb od Ministarstva kulture tražilo hitno Rješenje o uklanjanju kulturnog dobra. Iz resornog ministarstva upozoravaju pak da je to u nadležnosti Gradskog zavoda za zaštitu spomenika i prirode. Dok se sve strane u slučaju Paromlin ne dogovore tko je na potezu, sudbina tog jedinstvenog spomenika industrijske arhitekture ostaje neizvjesna, a bageri su i dalje na svojim pozicijama.

U razgovoru za Media servis ministrica kulture Andrea Zlatar Violić kaže da je posljednji sastanak na temu Paromlina održan krajem prošlog mjeseca. Još tada je, upozorava, jasno dano do znanja da se mora poštivati zakonska procedura. "Osnovna točka u koju se sada mora krenuti je gradski zavod za zaštitu spomenika, dakle, gospodin Silvije Novak koji nije uputio projektnu dokumentaciju jer za uklanjanje spomeničkih dijelova koji se urušavaju, mora postojati prethodna suglasnost Hrvatskoga vijeća za spomeničku baštinu."

U međuvremenu je Ministarstvo kulture zatražilo da resorni Zavod zaustavi rušenje koje je započelo bez njihove suglasnosti. No, to nije sve, kaže ministrica i nastavlja: "U tijeku je upravni i inspekcijski postupak kako bi se utvrdila odgovornost nadležnih tijela Grada Zagreba koji su sudjelovali u ovoj zakonski nepropisnoj proceduri, dakle, nisu poštivali zakon."

Na pitanje koja je sudbina Paromlina, Zlatar Violić odgovara: "Hoće li biti Paromlina ili ne, moje osobno mišljenje, i vjerujem, mišljenje koje će dijeliti građani, je da bismo htjeli da zgrada, koja ne može biti čista kopija iz različitih statičkih razloga, ima okvire i naznake Paromlina, onakvog kakav je bio, a da služi u one svrhe koje su građanima najpotrebnije."

Najnovije informacije iz Gradske uprave da će se na mjestu nekadašnjeg Paromlina ipak graditi Gradska knjižnica ministrica Zlatar Violić pozdravlja, no pritom napominje: "Ne bih ulazila u pitanje što bi možda bilo bolje. U svakom slučaju, to ako i je knjižnica, mora biti najsuvremenije napravljena..."

Ministarstvo kulture će vrlo rado pomoći da se za obnavljanje Paromlina dobiju financijska sredstva iz Europske unije, poručuje Zlatar Violić. Zaključuje da bi Paromlin s Gradskom knjižnicom ili nekim drugim kulturnim objektom mogao dobiti novo lice najkasnije do 2018. godine.