Obrtnici: Novi zakon će nas uništiti, umjesto ministra obrtništva u politici, dobili smo ministra politike u obrtništvu

Foto: HOK 

DVIJE godine rada Ministarstva poduzetništva i obrta mogu se, na žalost, sažeti u samo jednu rečenicu: "U pola mandata nema rezultata". Izmjenama Zakona o obrtu, koji će se uskoro naći u drugom čitanju u Hrvatskom saboru, ne rješava se nijedno od ključnih pitanja za preživljavanje obrtništva u krizi.

Obrtništvo danas proživljava najtežu krizu u svojoj povijesti, a prijedlog novog Zakona o obrtu, koji Ministarstvo poduzetništva i obrta upućuje u drugo čitanje u saborsku proceduru, tu će krizu još produbiti i gurnuti obrtništvo u sigurnu propast.
 
U nepune dvije godine mandata Ministarstva poduzetništva i obrta, broj obrta smanjio se za više od 4.000. Povećan je broj insolventnih obrtnika za preko 3.000, a iznos njihovih potraživanja za 1,6 milijardi kuna. Sjetimo se ambiciozno najavljenih  13.000 novih obrta i 50.000 novih radnih mjesta, što nam je ministarstvo poručivalo krajem siječnja 2012. godine, istaknuo je predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dragutin Ranogajec na današnjoj konferenciji za medije u sjedištu HOK-a u Zagrebu.
 
"Ministarstvo bježi od stvarnih problema obrtništva, jer za njih nema rješenja"
 
Predsjednik Ranogajec i potpredsjednici Dragutin Grabrović, Stjepan Knežević, Ivan Obad te Igor Vojinović govorili su na konferenciji o dosadašnjem radu Ministarstva poduzetništva i obrta, (ne)suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom i konačnom prijedlogu Zakona o obrtu koji se upućuje na drugo čitanje u Hrvatski sabor bez konzultacije s obrtnicima.
 
Ministarstvo bježi od stvarnih problema obrtništva, jer za njih nema rješenja i ne želi poslušati glas obrtnika. Obrtnici su inicirali izmjene Zakona o obrtu, kako bi izjednačili prava obrtnika s drugim poduzetnicima u ovim kriznim vremenima kada se obrtnicima blokira i otima cjelokupna imovina, a ne samo vrijednosti unesene u obrt i stvorene za vrijeme poslovanja. Obrtnici zbog blokada i ovrha ostaju bez djedovine.
 
"Odbijaju sve naše prijedloge, nemaju vizije, rezultata i rješenja"
 
Razgovarali smo proljetos s članstvom i uoči prvog čitanja u Hrvatskom saboru dobili 90% podrške za sve podnesene amandmane na tadašnji prijedlog Zakona o obrtu, kako bi izmjene uistinu odrazile stvarne potrebe obrtnika. Istodobno, samo je jedan od deset ispitanih obrtnika smatrao da ministarstvo poduzetništva i obrta čini dovoljno za opstanak hrvatskog obrtništva. I što u takvoj situaciji u međuvremenu radi ministarstvo? Odbijaju sve naše prijedloge, nemaju vizije, rezultata i rješenja jer ne pričaju s obrtnicima o njihovim stvarnim problemima i odjednom otvaraju pitanje obveznog članstva, prikazujući to kao spasonosni recept za sve boljke hrvatskog obrtništva, kazao je Ranogajec.
 
Kome je u interesu ukinuti jaku komoru koja ne egzistira na jaslama proračuna, koja štiti interese obrtnika i na ovaj način pretvoriti je u udrugu koja nema nikakvog utjecaja u dijalogu s vlašću? Ako je tako, hoće li se ukinuti i druge komore koje imaju obvezno članstvo (HGK, liječnička, odvjetnička ili inženjerska komora ...), a koje su uspostavljene da bi postojao red u određenim strukama i kako bi radile u interesu te iste struke.
 
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Komorski doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori čini manje od 1 posto ukupnog opterećenja gospodarstva neporeznim davanjima (ima ih preko 250 s ukupnim iznosom većim od 12 milijardi kuna). Najveća davanja idu gradovima i općinama (komunalni doprinos, vodni doprinos, spomenička renta, porez na tvrtku…) i državnim poduzećima (Hrvatske vode, Hrvatske šume ...). Primjerice, naknada za izdavanje šumarske licencije za mali obrt za obavljanje usluga u šumarstvu iznosi 8.000 kuna godišnje.
 
Ukidanje komorskog doprinosa neće spasiti nikoga
 
Obrtnici sada plaćaju komorski doprinos do najviše 156 kuna mjesečno. Kao naš doprinos rješavanju krize, predložili smo smanjenje komorskog doprinosa u novom Zakonu o obrtu na 88 kuna mjesečno, jednako za sve obrtnike. To su sredstva kojima se financira HOK, 20 područnih komora i 116 udruženja obrtnika, bez ijedne kune troška za državni proračun. Zato je teško povjerovati u argument ministarstva da će upravo ukidanje komorskog doprinosa uistinu spasiti obrtništvo, budući da se 100 milijuna kuna komorskog doprinosa najvećim dijelom vraća obrtnicima kroz razne usluge. Radi se o  83.000 obrtnika koji ovakvim prijedlogom zakona gube jaku komoru koja zastupa i štiti njihove interese.
 
Hrvatski obrtnici su krajem 2011. godine, prije parlamentarnih izbora, kao jedan od sedam glavnih zahtjeva budućoj vlasti, istaknuli ponovno osnivanje  Ministarstva obrta i lobirali na svim razinama da se to ostvari. I dobili smo svoje ministarstvo koje je na početku obećavalo suradnju s HOK-om, HUP-om i HGK, kao ključnim partnerima u realizaciji postavljenih ciljeva.
 
"Umjesto ministra obrtništva u politici, dobili smo ministra politike u obrtništvu"
 
Međutim, ubrzo je tijekom zajedničkog rada na izmjenama Zakona o obrtu došlo do jednostranog prekida suradnje od strane Ministarstva poduzetništva i obrta. Od našeg prvotnog traženja da se u Zakonu o obrtu izmjeni odredba vezana za odgovornost obrtnika u poslovanju vlastitom imovinom, došlo se do ovog prijedloga zakonskog teksta koji nema veze s obrtničkom realnošću. Ministarstvo je u ovoj posljednjoj verziji teksta izbacilo sve ono na čemu je samo inzistiralo do ljeta (od neposrednih izbora do obveze dostave izvješća Hrvatskom saboru). Pitamo se što se to drastično promijenilo u obrtništvu u ovih par mjeseci, da bi dovelo do ovakvog zaokreta?
 
Hrvatskoj obrtničkoj komori interes obrtnika uvijek će biti na prvom mjestu, bez obzira na sve pritiske. Umjesto ministra obrtništva u politici, dobili smo ministra politike u obrtništvu. Nas samofinanciraju obrtnici da ih štitimo i zastupamo, a ne politika. Zato nećemo odustati od naših prijedloga za promjenu zakona, poručuje predsjednik Ranogajec.
 
 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara