Foto: Hina

SABORSKI zastupnici već naveliko uživaju u odmoru. S radom su završili 15. srpnja, a u saborske klupe se vraćaju tek sredinom rujna. Iako tvrde da i u tom razdoblju rade na terenu, svjesni da im većina građana zamjera tako dugu dvomjesečnu ljetnu stanku većina ih nema ništa protiv da se ona skrati i to po modelu Jadranke Kosor koja ga je predložila prošle godine u sklopu ustavnih promjena...

No, sve ostaje samo na pričama. Naime, krajem prošle godine Odbor je utvrdio nacrt ustavnih promjena od kojih se na kraju odustalo zbog nedostatka potrebne dvotrećinske većine u Saboru. Predlagalo se tada da uopće nema Ustavom definirane stanke u radu Sabora koja sada glasi da je pauza od 15. srpnja do 15. rujna te od 15. prosinca do 15. siječnja. Drugim riječima, zastupnici su imali mogućnost skratiti svoj godišnji odmor, no to nisu učinili i sad govore kako ih u tome sprječava Ustav.

> Zastupnici ove godine radili samo 68 dana: Pogledajte i tko su najveće lijenčine u Saboru

> U šest i pol mjeseci saborski neradnici potrošili su više od 5,6 milijuna kuna!

> Umorili se od nerada: Saborski zastupnici odlaze na dvomjesečni godišnji

> Saborski neradnici opet imaju produžene praznike

> Neradnici iz Sabora spojili Uskrs s Prvim majem: Uzeli više od mjesec dana odmora

Prema prijedlogu nezavisne Jadranke Kosor zastupnici bi radili mjesec dana dulje, do kraja srpnja umjesto do polovice, a u klupe bi se vratili već početkom rujna. No, za to su nužne ustavne promjene.

"Samo brisanjem odredbe da Sabor ne zasjeda između 15. srpnja i 15. rujna i 15. prosinca i 15. siječnja se može omogućiti da Sabor radi u svako vrijeme jer nam to kao što vidite Ustav RH sada zabranjuje. To je smiješno jer je jedino Saboru kao instituciji Ustavom određeno kad ne može raditi, to nije određeno ni Vladi, Vrhovnom sudu, ni Ustavnom sudu.", kaže Kosor.

Zakon bi trebao biti isti za sve

Pa, zašto bi onda saborski zastupnici bili iznimka, slaže se v.d. predsjednica laburista Nansi Tireli. U Hrvatskoj bi, kaže, za sve radnike trebao vrijediti jedan zakon, onaj o radu.

"Mislim da bi trebali biti u istoj poziciji kao svaki radnik u RH i da bismo godišnji trebali imati na temelju godina radnog staža i svega što propisuje ZOR. Ovako dva mjeseca godišnjeg odmora izaziva veliku antipatiju."

Tako građanima s pravom smeta uglavnom poluprazna sabornica u kojoj od 151 zastupnika na sjednicama redovito sjedi tek njih 40-ak, kaže HDZ-ova Martina Banić. Da je slika drugačija, smatra ne bi se ni postavljalo pitanje ljetne stanke.

"Iskreno, nisam o tome posebno razmišljala. Mislim da je bitno da kad Sabor zasjeda da zastupnici budu u svojim klupama i da je to osnovni problem koji muči naše građane kada se komentira rad Sabora.", dodaje Banić.

Ni čelnica Oraha-a Mirela Holy nema ništa protiv skraćivanja ljetne stanke. "S obzirom da ću cijelo ljeto provesti u Zagrebu i da će mi cijelo ljeto biti radno apsolutno mi je svejedno, dapače može.", kaže Holy.

"Vrijeme je za izmjene"

Da je vrijeme za izmjene poručuje i SDP-ov Peđa Grbin koji je na čelu saborskog Odbora za Ustav.

Krajem prošle godine Odbor je utvrdio nacrt ustavnih promjena od koji se na kraju odustalo zbog nedostatka potrebne dvotrećinske većine u Saboru. Predlagalo se tada da uopće nema Ustavom definirane stanke u radu Sabora.

"Već smo predlagali da predsjednik Sabora ima mogućnost u bilo koje doba sazivati sjednicu Sabora, čak štoviše predvidjeli smo da ju je dužan sazvati i onda kada to traži trećina zastupnika. U prijedlogu ustavnih promjena dakle bilo je predviđeno da Sabor može raditi duže, nažalost za to još uvijek nemamo potporu, no to ne znači da smo odustali."

Deklarativna politička volja očito postoji, no dalek je put od volje do stvarnih promjena, a tko zna što misli i velik broj onih zastupnika koji se u Saboru rijetko kad i pojave.

 Dugi godišnji odmor saborskih zastupnika možete komentirati i na Forumu ispod članka.