Oporba i sindikati kritiziraju Linićeve nove rezove: "Tu ne igra tvrdoglavost, tu treba biti razuman"

Foto: Davor Pongračić/Cropix

HOĆE li prijedlog ministra financija Slavka Linića, da se zanimanja poput čišćenja ili kuhanja maknu iz javnog sektora u privatni, pomoći državnom proračunu? Sindikati i opozicija u to sumnjaju. U međuvremenu, bliži se rok u kojem Europska komisija odlučuje treba li se upletati u raspodjelu državnih sredstava.

Dosta opterećivanja proračuna. Djelatnosti koje mogu ići u privatni sektor, tamo ćemo ih i poslati - poruka je ministra Linića, koji je svjestan da nam zbog javnog duga od 200 milijardi kuna, Europska komisija diše za vratom.

"Sve su to privatne djelatnosti, a mi ih držimo u javnom sektoru kao javne plaće, opterećuju proračun. Tada će to biti racionalnije, efikasnije. Budimo iskreni, isto tako racionalno ćemo posložiti i bolnice, svoje odjele i jednostavno se daleko odgovornije ponašati", istaknuo je Linić.

Sindikalac Krešimir Sever sumnja da će Linićev plan upaliti kod ministra zdravlja Rajka Ostojića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Treba zamisliti što bi se događalo kada bi se primjerice, nekome izvana povjerilo čišćenje operacijskih dvorana, održavanje nekih ambulanta i slično. Jasno je da se to ne može samo tako rezati i da na taj način ministar Linić ili bilo koji drugi ministar jednostavno, ne bi trebali funkcionirati. Tu ne igra tvrdoglavost, tu treba biti razuman", kaže Sever.

Na razum poziva i bivša HDZ-ova ministrica financija Martina Dalić, koju pak nervira činjenica što Linić nije objavio stvarno stanje proračuna za prvih osam mjeseci ove godine.

"Ministar Linić i Vlada napravili su stratešku grešku kada su preuzeli vlast jer u tom trenutku bili su stvoreni uvjeti da se krene u jasne reforme. Vlada se, međutim, odlučila za povećanje poreza i povećanje porezne presije te inzistiranje na prihodima. Skretalo se pozornost ministru Liniću da to neće dati rezultate. Nažalost, to se u ovogodišnjem proračunu jako dobro i vidi", naglasila je Dalić.

Vremena je sve manje, jer krajem idućeg mjeseca Europska komisija daje svoj sud - kretati u kontrolu hrvatskog proračuna ili ne. Pravila iz Brisela su jasna - prijeđe li deficit državnog proračuna 3 posto BDP-a, a javni dug čak 60 posto bruto domaćeg proizvoda, Komisija preuzima kontrolu nad državnom blagajnom.

Nažalost, brojke nam ne idu u prilog. Jer procjenjuje se da će proračunski manjak biti veći od 3 posto.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara