Foto: Hina

NAJVAŽNIJE reforme predviđene su u sustavima zdravstva, socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, obrazovanja i sustavu plaća u državnim i javnim službama. Među interventnim mjerama su povećanje trošarina na dizelska i benzinska goriva te duhanske proizvode. Prema predviđenom rok je kraj 2013. godine i 2014. Uskladit će se u međustopa PDV-a na 13 posto. To će se dogoditi krajem godine, a znači povećanje cijene za jestiva ulja i masti, bijeli šećer, dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu te na isporuku vode. Monetizacija autocesta očekuje se 2014. godine.

> Povećanje stope PDV-a na dječju hranu je kompletni idiotizam, ionako smo nacija koja odumire"

Rast rashoda za kamate i troškove članstva Hrvatske u Europskoj uniji u idućoj će godini uzrokovati povećanje proračunskog deficita za oko 8 milijardi kuna te će rashodi dosegnuti iznos od 131,7 milijardi kuna, a proračunski deficit iznosit će 17,4 milijarde kuna ili 5,5 posto BDP-a, najavio je na današnjoj sjednici Vlade ministar financija Slavko Linić, ističući pritom da se neće odustati od politike štednje. Predstavljajući Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2014. do 2016. godine, Linić je kazao kako u 2014. godini rashodi za kamate za postojeći javni dug rastu za oko 2,5 milijarde kuna, a troškovi članstva u EU za 4,7 milijardi kuna. Tu je i oko 700 milijuna kuna viših rashoda za subvencije i plaće, što će sve dovesti do 8 milijardi kuna višeg proračunskog deficita u odnosu na ovogodišnji. Time bi se proračunski deficit povećao sa ovogodišnjih planiranih 3,5 posto BDP-a na 5,5 posto BDP-a u idućoj godini.

Smanjivanje razine deficita

Razina deficita od 5,5 posto BDP-a trebao bi se smanjivati u 2015. i 2016., ponajprije zbog očekivanog gospodarskog rasta, rekao je Linić. Smjernicama je, naime, predviđeno da će nakon 0,2 postotnog rasta u ovoj godini, rast hrvatskog BDP-a u 2014. iznositi 1,3 posto, u 2015. godini 2,2 posto, a 2016. planiran je rast od 2,5 posto.

Ostale stavke proračuna za 2014. ne bi se trebale značajnije mijenjati, odnosno rashodi ostalih proračunskih korisnika, iako su potrebe bile više, ostaju na razini proračuna iz 2013. Neće se bitnije mijenjati niti prihodovna strana proračuna, koja je predviđena u iznosu od 114,3 milijardi kuna ili oko 0,8 posto višoj nego ove godine.

Mjesta za bitnije smanjenje rashodne strane, kazao je Linić, nije bilo što zbog negativnog učinka ulaska Hrvatske u EU, što zbog visokog javnog duga, koji je rastao i zbog provedenih reformi unazad dvije godine, poput restrukturiranja brodogradnje, željeznice, zračnog prometa i zdravstva.

Javni dug oko 190 milijardi kuna

Javni dug na kraju ove godine iznosit će oko 190 milijardi kuna, rekao je Linić i istaknuo kako su u njemu i visoki deficiti iz 2011. i 2012., ali i 'skriveni' dugovi prijašnjih vlada. No, Vlada je danas prihvatila i reformske i druge mjere fiskalne konsolidacije od 2014. do 2016. godine, a Linić je kazao kako će parametri iz smjernica prilikom izrade proračuna za 2014. korigirati za očekivane učinke tih reformskih mjera, koje bi trebale pomoći smanjenju proračunskog deficita u idućim godinama, uz nastavak politike sustavne štednje.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić je podsjetio i da će Hrvatska ući u Proceduru prekomjernog proračunskog deficita, jer će deficit premašiti 'zlatno pravilo' od 3 posto BDP-a.

Kako bi se proračunski manjak spustio ispod 3 posto BDP-a, a javni dug ostao ispod 60 posto BDP-a, Europska će komisija dati jasne preporuke Vladi kako izaći iz visokih deficita i javnog duga, ali treba očekivati da će taj proces trajati, nije moguće da se provede u razdoblju kraćem od tri godine, rekao je Grčić i istaknuo kako bi o tome suglasnost s EK trebala biti postignuta na proljeće.

117. - 1.a

HDZ: Vladine Smjernice ugrožavaju ekonomsku stabilnost zemlje

Vladine Smjernice ekonomske i fiskalne politike, HDZ-u su konačan dokaz da je Vlada Zorana Milanovića nakon dvije godine vrludanja i porezne presije konačno priznala vlastitu nesposobnost. U strahu za stabilnost zemlje, HDZ traži da se u Saboru glasuje o povjerenju Vladi.

Gotovo svakodnevne pozive za ostavkom premijera i pomalo zaboravljeno zazivanje izvanrednih izbora, HDZ će idućeg tjedna u Saboru konkretizirati interpelacijom o radu Vlade odnosno zahtjevom da se u parlamentu glasuje o povjerenju Milanovićevom kabinetu.

Prekipjelo im je na Smjernicama ekonomske i fiskalne politike koje, tvrdi Martina Dalić, ugrožavaju ekonomsku stabilnost zemlje. "Nakon loma u proračunu koji se zbiva u ovoj godini, nastavlja širenje deficita i jednostavno pokazuje da je digla ruke, da ne zna i da nema jasnu predodžbu kako zaustaviti financijski rasap i financijski raspad fiskalne politike", rekla je Dalić.

HDZ-ovci upozoravaju da zacrtani smjer ne odgovora gospodarskom trenutku i pozivaju Vladu da razmisli o svojoj sposobnosti da nastavi voditi državu. Domagoj Ivan Milošević Vladu optužuje za bezidejnost i kukavičluk jer osim porezne presije u ove dvije godine nije ponudila nikakve strukturne reforme. "To zapravo govori i proračun za iduću godinu odnosno smjernice za sljedeće tri godine, dakle, Hrvatska, kao što vidimo, tone sve dublje svaki dan i ova Vlada, niti jedna vlada, nema pravo odvući zemlju i sve nas u propast", istaknuo je Milošević.

Prijedlog smjernica ne čudi Đuru Popijača, kao logičan slijed katastrofalne i pogubne ekonomske politike. "Kada se ekonomska politika svodi na poreznu presiju i agresiju i teror, kada se gospodarska politika svodi na potpuno gušenje poduzetničkih sloboda", izjavio je Popijač.

Smeta HDZ-ovcima i što u smjernicama nema naznaka kako će se pokrpati ovogodišnja proračunska rupa zbog koje će, smatraju, u prosincu doći u pitanje isplata plaća i mirovina, dok prozivke vladajućih da su im HDZ-ove vlade ostavile skrivene dugove, nazivaju ispraznim tvrdnjama