Foto: MOST

NAKON predstavljanja MOST-a nezavisnih lista i sastanka s nezavisnim vijećnicima u Imotskom u ponedjeljak 4. svibnja, MOST je u petak, 8. svibnja dio svog programa i neke od novih članova predstavio u Vinkovcima. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

Na konferenciji za medije, kao i na sastanku s nezavisnim vijećnicima i podupirateljima iz slavonskih županija govorilo se, između ostalog, o projektima i rješenjima u poljoprivredi te mjerama koje bi, pogotovo u Slavoniji, uvelike zaustavile pogubne trendove iseljavanja. Posebno su se javnosti obratili Božo Petrov, gradonačelnik Metkovića, Tomislav Panenić, načelnik Tompojevaca te prvi puta kao suradnica MOST-a Ružica Vukovac, načelnica Velike Kopanice.

Jesmo li zaboravili orati, sijati i žeti?

"Osim pojedinačnog obraćanja uputili su javnosti i zajedničko priopćenje koje prenosimo u cijelosti:

Slavonija stoji napola obrađena. Hrvatska je gladna. Čak se i u Slavoniji češće otvaraju pučke kuhinje, negoli pogoni za prehrambene proizvode. Jesmo li zaboravili orati, sijati i žeti?

Ako znamo da bi poljoprivreda trebala biti jedna od najvažnijih gospodarskih grana u Slavoniji onda ostaje neshvatljiv stalan pad broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Neki od uzroka su vrlo prepoznatljivi – mjere potpore poljoprivrednim proizvođačima, posebice mladim, su najčešće deklarativne i nedohvatljive najvećem broju poljoprivrednih gospodarstava, a najveća prijetnja se odnosi na smanjenje mogućnosti zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH.

Stoga u Slavoniji u kojoj niknuti može i sjeme koje zaboraviš posijati, proizvodimo za izvoz samo višak stanovništva.

Evo nekih podataka iz MUP-a za 2014. godinu. Iz Slavonije se u 2014. godini iselilo 11738 osoba ili grad veličine Županje. U 2013. i 2014. Iselile su se 22333 osobe ili grad veličine Požege.

Kad je u pitanju Hrvatska, samo u prošloj godini iselilo se 59 590 osoba ili grad veličine Slavonskog Broda. U zadnje dvije godine iselile su se 98 582 osobe - dakle, gotovo 100 000 osoba ili grad veličine Osijeka!

To je dramatični demografski egzodus. Ali, sukladno Vladinoj retorici, za „egzodus“ ili „iseljavanje“ službeno se kaže „smanjenje broja nezaposlenih“.

Tomu nas je neki dan podučio ministar Branko Grčić izjavivši da se u gospodarstvu ostvaruju značajni pomaci a da je dokaz tomu - pad broja nezaposlenih!? Kako to da je pri spomenu smanjenja broja nezaposlenih za 29 000 osoba zanemario da ih se dvostruko više iselilo i da ih jednostavno – nema!? Kako to da je zanemario činjenicu da broj zaposlenih konstantno pada? Kako se mogu brojevi i zaposlenih i nezaposlenih istodobno smanjivati?

Za vrijeme komunizma izvozili smo niže školovanu radnu snagu na zapadno-europsku „bauštelu“. U međuvremenu smo „napredovali“ do te razine da sada izvozimo doktore znanosti. A nama su za vođenje javnog sektora dobri i kadrovi koji se kvalificiraju po stranačkim rang listama. Pri tome univerzalni stranački „stručnjaci“ u raznim agencijama, nadzornim odborima i izmišljenim savjetništvima beru i po deset primanja za svoju prenapregnutu "pamet".

I dok se "lijevi" i "desni" dirigirano i uigrano svađaju oko lokacija i termina vojnog mimohoda za proslavu Oluje, neprekinuti mimohod „vojske mladih“, razočaranih i nezaposlenih napušta Hrvatsku.

Koje rješenje predlaže MOST?

Na sljedećim parlamentarnim izborima iz fotelja iseliti sve odgovorne za katastrofalno gospodarsko i moralno stanje hrvatske države. To je prvi i neizostavni korak – s pozicija upravljanja maknuti vladajuće strukture koje nam godinama sve ovo rade – da bismo uopće krenuli u smijeru rješenja. Jer sve to nije plod rada jedne Vlade u jednom mandatu. Ovo je konstanta zadnjih dvadesetak godina.

Hrvatska treba promijeniti i smijer i sve koji su je dosad tako loše usmjeravali. I samo u tom slučaju, krenut će nabolje!"

Petrov: Ne zanima nas hoće li nas zvati desnima ili crvenima!

"Nadamo se da je nakon 25 godina Hrvatska spremna djelovati bez dubinskih štetnih podjela. Ako ćemo gledati „krvna zrnca“, svatko je od nas nekada nekom „pripadao“. Najprije roditeljima,pa družini iz ulice, pa školskoj ekipi. A onda se na ovaj ili onaj način svrstavamo ili nas svrstavaju. Svi smo na neki način svrstani u političke okvire, ili se njome bavimo ili se ona bavi nama, kako se to zna reći. No kada se svrstanost nekoj stranci ili političkoj skupini dovede do razine mržnje, podmetanja, sektaštva, onda je zaista pitanje jesmo li zdravo i normalno društvo. 

A nismo slobodni kao ljudi sve dok gledamo samo ono što nas je dosad dijelilo, sve ono čime su nas pokušali izmanipulirati. Ako se nešto što je ipak sporedno proglasi ekstremno važnim, onda se može čovjeka huškati na čovjeka do neslućenih razmjera.

Nismo slobodni dok u nekom drugom vidimo tek kraticu imena neke stranke, a ne vidimo stručne i nestručne osobe, sposobne i nesposobne osobe, dobre i loše osobe. Neki će nas zbog ovog nazvati političkim hereticima, a neki političkim pragmaticima. Pokušat će zbog onog što mislimo i kažemo zalijepiti etikete i staviti nas u svoje okvire. Iskreno ne zanima nas jesmo li nazvani socijalistima, jer smatramo da svaka osoba ima pravo na svoj posao. Iskreno ne zanima nas hoće li nas nazvati desnima jer smatramo da svatko ima pravo na svoj dom i osjećaj pripadnosti, od obitelji do domovine. Hoće li nas nazvati „crvenima“ jer se zalažemo za socijalnu pravičnost, hoće li nas nazvati „plavima“ jer volimo svoju zemlju.

A mi bismo i odustali od javnog djelovanja u onom trenutku kad bismo se počeli brinuti kakvim će nas sve bojama „farbati“ i kakvim će nas kalupima ograničavati.  Mi po Hrvatskoj ne tražimo nacionaliste, socijaliste, vjernike ili ateiste. Mi tražimo sposobne, stručne, odgovorne osobe, koje su spremni sebe dati za dobro zajednice i generacija koje dolaze poslije nas. Svojim suradnicima uvijek kažemo: ne plašite se profesionalnih narikača, i po poslu zaduženih depresivaca. Morate znati da se možete boriti i za dobro izboriti.", rekao je metkovski gradonačelnik Božo Petrov.

Tomislav Panenić: Želimo staviti u funkciju što više neobrađenog državnog zemljišta te zaustaviti zloporabe

"Često spominjemo poljoprivredno zemljište kao naš najvrjedniji resurs i velika je rasprava danas o stavljanju 800.000 hektara neobrađenog državnog zemljišta u funkciju. Međutim ne spominju se realne poteškoće poput potrebe za ozbiljnim zahvatima na tom zemljištu. Greška je u sustavu koji bi trebao organizirati melioracije, čišćenje raslinja i slično, te time potaknuti interes za zakupljivanjem tog zemljišta.

Zakoni vezani uz poljoprivredu ne rješavaju ovu problematiku niti potiču na promjenu. Također zemljište se ne koristi po programima, a to pokazuje da resorno ministarstvo, njegove agencije i inspektorat ne provode zakon.

Dolazi do zloporaba u kojima se pogoduje organizatorima stočarskih proizvodnje, a ne stvarnim uzgajivačima. Želimo to promijeniti i staviti u funkciju što više neobrađenog državnog zemljišta te zaustaviti zloporabe. Promjenom modela želimo omogućiti bezbolnu smjenu generacija koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom po uzoru na zapadne zemlje. Trenutni model poticaja utječe na to da obiteljski poljoprivrednici mlađi naraštaj izdvajaju u posebne pravne subjekte kako bi ostvarili poticaj i time samo nepotrebno birokratiziraju sustav.", rekao je Panenić.

"Iznimno je važno mijenjati loše stvari dok se ne dogode stvari koje bi mogle biti puno gore. Država ne ide u dobrom smjeru. Hrvatska nakon Domovinskog rata Hrvatska nije dobila ekipu koja je sa srcem došla raditi za hrvatski narod tako da su se problemi godinama samo umnožavali bez kvalitetnih rješenja.", rekla je Ružica Vukovac.