Podjele unutar EU: Najavljene nove sankcije Rusiji, slovački premijer će uložiti veto na dodatne mjere

Foto: Hina

EUROPSKA Unija zaprijetila je Rusiji novim sankcijama ne povuče li poteze koji bi doveli do smirivanja stanja na istoku Ukrajine. Misli li ozbiljno trebali bi doznati za tjedan dana.

Na sastanku europskog vijeća u Bruxellesu čelnici zemalja Europske Unije dogovorili su da će Rusiji dati tjedan dana ako bi promijenila smjer u odnosu prema zbivanjima na istoku Ukrajine ili će EU primijeniti nove sankcije. Predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy:

"Europsko vijeće spremno je za daljnje značajne korake zbog razvoja situacije na terenu i zatražilo je da Komisija poduzme pripreme i predstavi poteze na razmatranje za tjedan dana. Vijeće je pozvalo Rusiju da hitno povuče svoje vojne postrojbe iz Ukrajine".

Van Rompuy kaže da su svi svjesni da moraju djelovati brzo, ali nije precizirao o kakvim sankcijama bi bilo riječ jer bi ih Komisija trebala pripremiti ovih dana. Pretpostavlja se da će sankcije ciljati trgovinski sektor i ostale koji su već na meti prethodnih restrikcija. Odgoda od tjedan dana dokaz je dubokih podjela i razilaženja u mišljenjima oko potrebne reakcije među članicama. Slovački premijer Fico već je najavio veto za "besmislene sankcije koje bi bile kontraproduktivne" i narušavaju interese njegove zemlje.

"Koliko država toliko pogleda, jedna razina solidarnosti je održana, ali... To je komplicirano, Rusija zna što radi... Dobri su u manipuliranju moram to tako reći."

Ukrajinski predsjednik Porošenko ponovio je da je njegova zemlja blizu točke iz koje neće biti povratka.

"Točka iz koje nema povratka je pravi rat , koji se već odvija na teritoriju pod kontrolom separatista i umjesto njih regularnih ruskih snaga. Svaka napadačka akcija koja bi bila poduzeta, bila bi točka iz koje nema natrag."

Porošenko je najavio i sastanak kontaktne skupine na kojoj bi predstavnici Ukrajine i Rusije trebali raspravljati mirovni prijedlog.

Putin: Nemoguće je predvidjeti kraj krize

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je na razgovore vezane uz "državnost" istočne Ukrajine, javljaju ruski mediji.

Putin je kazao kako bi se o tom pitanju trebalo raspravljati kako bi se osigurali interesi lokalnog stanovništva. Poziv na razgovor dolazi nakon što je EU Rusiji dala tjedan dana da "promijeni smjer" u Ukrajini.

Putin je također kazao kako je "nemoguće predvidjeti kraj krize". Također je optužio EU da "podupire državni udar u Ukrajini", prenosi BBC.

SAD pozdravlja spremnost EU-a da razmotri nove sankcije protiv Rusije

Bijela kuća je pohvalila u subotu spremnost Europskog vijeća da razmotri daljnje sankcije protiv Rusije zbog njezinih akcija u Ukrajini.

"Pozdravljamo današnji konsenzus Europskog vijeća oko davanja snažne potpore suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine i pripreme razmatranja daljnjih sankcija idućih dana", rekla je glasnogovornica Bijela kuće Caitlin Hayden.

SAD radi s Europskom unijom na pripremanju daljnjih sankcija protiv Rusije, kazala je ona.

Čelnici Europske unije zadužili su Europsku komisiju da pripremi nove sankcije protiv Rusije zbog pogoršanja krize u Ukrajini, izjavio je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy nakon završetka summita u Bruxellesu u noći na nedjelju. Komisija treba pripremiti nove mjere u roku od sedam dana, a onda se o tome trebaju očitovati zemlje članice.

Slovački premijer kritizirao sankcije protiv Rusije i zaprijetio vetom

Slovački premijer Robert Fico kritizirao je sankcije Europske unije protiv Rusije nazvavši ih "besmislenim i kontraproduktivnim" i zaprijetio je da će uložiti veto na dodatne mjere, što je pokazalo unutarnje podjele u EU-u glede stajališta prema Moskvi.

"Smatram da su sankcije besmislene i kontraproduktivne", rekao je Fico novinarima u nedjelju rano ujutro nakon summita EU-a u Bruxellesu.

"Nema smisla nametati nove sankcije dok ne vidimo koji je učinak već nametnutih sankcija", kazao je.

Čelnici Europske unije zadužili su Europsku komisiju da pripremi prijedloge za nove sankcije protiv Rusije zbog njezinih akcija u Ukrajini u roku od tjedan dana, ali nisu rekli kada bi one mogle biti provedene.

Međutim, Fico, čija se zemlja ranije otvoreno protivila sankcijama protiv Rusije o kojoj ovisi zbog opskrbe prirodnim plinom, rekao je da će se boriti protiv sankcija koje bi naštetile gospodarskom rastu Slovačke.

"Zadržavam pravo ulaganja veta na sankcije koje bi naštetile nacionalnim interesima Slovačke", istaknuo je.

Srbija ne razmišlja o uvođenju sankcija Rusiji

Srbijanska vlada ne razmišlja o uvođenju sankcija Rusiji i s tim smo stajalištem jasno upoznali sve naše partnere na Zapadu, izjavio je srbijanski ministar obrane Bratislav Gašić.

Dočekujući u subotu navečer zrakoplov koji je iz Rusije dopremio humanitarnu pomoć za stradale od poplava tijekom svibnja, Gašić je ruskim novinarima rekao kako Srbija ima "jasno i principijelno stajalište" o ukrajinskoj krizi, izvijestili su beogradski elektronički mediji.

"Zalažemo se za suverenitet i integritet svake članice UN i naravno da kao vlada Srbije ne razmišljamo o uvođenju sankcija (Rusiji) i to smo jasno prenijeli svim našim partnerima na Zapadu", rekao je Gašić naglasivši kako to znači da se o sankcijama "uopće ne raspravlja na bilo kojem forumu".

"Srbija je jako vezana za Rusku Federaciju, Srbija ima jako dobre i prijateljske i ekonomske odnose s Rusijom i naprosto ne vidimo razlog da uopće o tome razmišljamo i jako mi je drago kada i od ruskih dužnosnika dobivamo potvrdu o ispravnosti našeg stajališta", rekao je Gašić.

U Beograd su kasno sinoć zrakoplovom iz Rusije dopremljena dva velika mobilna generatora, 10 motornih crpki velikog kapaciteta, 10 cisterni za vodu, a rusko veleposlanstvo najavilo je da će danas u Beograd sletjeti još jedan zrakoplov iz Moskve s 90 tona humanitarne pomoći za stradale u svibanjskim poplavama.

Rusija i Ukrajina razmijenile zarobljenike

Ukrajina je predala skupinu zarobljenih ruskih padobranaca, a Rusija je vratila 63 ukrajinska vojnika koji su prešli na njezin teritorij prošloga tjedna, javljaju u nedjelju ruske novinske agencije pozivajući se na izjavu zapovjednika padobranaca.

Novinska agencija RIA prenijela je izjavu ruskog generala Alekseja Rogozina koji je rekao da su padobranci predani ruskoj strani nakon "vrlo teških" pregovora i, kako je rekao, neprihvatljivog kašnjenja.

Ukrajina je priopćila prošloga tjedna da je zarobila 10 padobranaca i predstavila ih je novinarima kao dokaz da se ruska vojska bori na strani proruskih separatista u istočnoj Ukrajini. Rusija je ustvrdila da su padobranci slučajno prešli neobilježeni dio granice.

U zamjenu za padobrance Moskva je oslobodila 63 ukrajinska vojnika koji su ušli na ruski teritorij u srijedu.

Razmjena zarobljenika mogla bi ublažiti napetosti između dviju zemalja nakon oštre eskalacije krajem prošloga tjedna kada su pobunjenici otvorili novu frontu osvojivši južni obalni grad Novoazovsk.

Unatoč sumnjama i optužbama o umiješanosti u sukob u Ukrajini Rusija nastavlja opovrgavati svoje vojno prisustvo na ukrajinskom istoku. NATO je u četvrtak optužio Rusiju za slanje 1.000 vojnika u Ukrajinu te gomilanje oko 20.000 pripadnika ruskih snaga s druge strane granice. Sjevernoatlantski savez u petak je na izvanrednoj sjednici zbog krize otvorio vrata Ukrajini za postupak učlanjenja u taj savez i pozvao Rusiju da "prekine nezakonite vojne aktivnosti" u Ukrajini kojima očito krši suverenitet i teritorijalni integritet te zemlje.

Putin brani rusku intervenciju

Moskva ne može stajati po strani gledajući kako po Ukrajini ubijaju ljude, rekao je u nedjelju ruski predsjednik Vladimir Putin u televizijskom intervjuu u kojem je prvi put spomenuo mogućnost stvaranja nove države na istoku Ukrajine.

"Mora vam biti jasno da Rusija ne može stajati po strani i gledati kako ubijaju ljude", rekao je Putin za televiziju Kanal 1.

Rekao je da drži Zapad odgovornim za ukrajinsku krizu jer je, ne razmišljajući o posljedicama, podržao prosvjedni pokret kojim je u veljači "državnim udarom" srušen proruski predsjednik Viktor Janukovič.

Upitan može li se predvidjeti kraj krize, Putin je odgovorio - "Ne. To prije svega ovisi o političkoj volji sadašnjih ukrajinskih vlasti", javlja Reuters, pozivajući se na ruske agencije RIA i Itar-Tass.

Prvi put je Putin jasno progovorio o mogućnosti buduće države na istoku Ukrajine u pokrajinama u kojima su proruski pobunjenici proglasili otcjepljenje od središnje vlasti u Kijevu, piše agencija AFP.

"Moramo odmah početi opsežne razgovore o pitanjima kao što su politička organizacija društva i stvaranje države na jugoistoku Ukrajine kako bismo zaštitili legitimne interese tamošnjeg stanovništva", rekao je. Dosad je Rusija tek pozivala na to da istočne ukrajinske pokrajine, nastanjene pretežito rusofonim stanovništvom, dobiju veću samoupravu u decentraliziranom saveznom sustavu.

U tom intervjuu, snimljenom u petak, Putin nije spominjao prijetnju Europske unije novim sankcijama Rusiji zbog vojnog upletanja u sukob na istoku Ukrajine. Europski čelnici su u subotu navečer u Bruxellesu odredili tjedan dana za pripremu novih sankcija Rusiji.

Putinov glasnogovornik: Ukrajina treba ostati cjelovita

Glasnogovornik ruskoga predsjednika Vladimira Putina Dmitrij Peskov rekao je u nedjelju da secesionističke proruske pokrajine trebaju ostati u sastavu Ukrajine i da se na istoku te zemlje vodi unutarnji sukob.

Peskov je to izjavio pošto su ruske agencije ranije u nedjelju citirale Putinovu izjavu u intervjuu za rusku televiziju, kad je prvi put govorio o stvaranju zasebne države na istoku Ukrajine.

"To nije sukob između Rusije i Ukrajine, to je unutarnji sukob u Ukrajini", rekao je Peskov novinarima.

Na pitanje treba li "Nova Rusija", a tim imenom proruski pobunjenici nazivaju područje koje žele otcijepiti, ostati u sastavu Ukrajine, Peskov je odgovorio - "Naravno".

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara