Screenshot: YouTube

OBILNA kiša i poplave u BiH izazvale su aktiviranje stotina klizišta, zbog čega su i jučer na pojedinim dijelovima zemlje obavljane evakuacija stanovnika.

Na području Bratunca ima 126 klizišta, a broj evakuiranih zbog opasnosti od klizišta je 170. Na području Srebrenice problem predstavlja veliki broj klizišta, kojih je na području općine za sada evidentirano oko 130. Četiri domaćinstva su djelomično ugrožena, ali nema evakuiranih, javlja Klix.ba.

I na području Šekovića je veći broj klizišta koja ugrožavaju oko 10 stambenih objekata iz kojih je evakuirano 20 osoba.

Na području Bijeljine nasip je stabilan, a prioritetni zadaci su na prikupljanju uginule stoke i crpljenju vode iz poplavljenih područja. Prikupljeno je oko četiri tone uginule stoke.

Na području Doboja nastavljeno je čišćenje objekata, dezinfekcija, prikupljanje i odvoz otpada i uginule stoke te procjena nastale štete. Voda u gradu još uvijek nije za piće. Na području lokalnih zajednica u kojima je još na snazi izvanredno stanje i u onima u kojima je ono ukinuto situacija se normalizira i radi na procjeni nastale štete, odvozu otpada i smeća, dezinfekciji objekata, isušivanju, podjeli humanitarne pomoći, sanaciji lokalnih puteva i korita rijeka, ispumpavanju vode, sanaciji klizišta, pranju ulica, pročišćavanju vodovodnih i kanalizacijskih sustava i odvozu uginule stoke.

U poplavama srušeno 7500 kuća, 80 tisuća raseljenih

Poplave koje su tijekom svibnja pogodile Bosnu i Hercegovinu uništile su 7500 kuća, a 80 tisuća ljudi koji su morali napustiti svoje domove sada su u statusu rasljenih osoba, preliminarsni su rezultati analize Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH koje u srijedu prenosi sarajevski "Dnevni avaz".

Pomoćnik ministra Mario Nenadić kazao je kako je u prvim danima poplava broj raseljenih bio znatno veći, a procijenjeno je da je nakon te prirodne nesreće 80 tisuća ljudi ostalo bez domova jer su oni toliko oštećeni da se u njima ne može stanovati.

Najgore su prošli oni kojima je kuće uništila voda ili su pak nestale na nekima od brojnih klizišta.

"Oko 7500 obitelji se nikako ne može vratiti u svoje kuće", kazao je Nenadić.

Oko 2500 osoba trenutačno je smješteno u kolektivnim centrima.

Rješavanje problema osoba koje su u poplavama ostale bez domova trebalo bi biti među najvažnijim pitanjima za donatorsku konferenciju posvećenu obnovi BiH.

Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumždija ranije ovaj tjedan naznačio je kako bi donatorska konferencija mogla biti održana u srpnju nakon što do 18. lipnja bude dovršena procjena šteta koja će se raditi po metodologiji Svjetske banke (WB) i Fonda Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP).

Voditelj misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za BiH Ron van Rooden potvrdio je spremnost te novčarske organizacije da pruži financijsku pomoć za obnovu.

"MMF je spreman pružiti znatnu pomoć u prevladavanju posljedica poplava", kazao je Van Rooden i objasnio da bi to značilo i promjenu odredbi postojećeg stand-by aranžmana iz 2012. na temelju kojega je BiH dobila kredit od oko 420 milijuna eura.

Isplata novih rata tog kredita zaustavljena je prije poplava jer vlasti BiH nisu provele neke od preuzetih obveza poput uvođenja jedinstvenih trošarina na duhan i duhanske proizvode kojima bi se osigurali dodatni proračunski prihodi.

Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić u utorak je najavio da je od Van Roodena dobio uvjeravanja da će isplata ipak slijediti kao i interventna dodatna pomoć pa BiH u lipnju može računati na ukupno oko 200 milijuna eura od MMF-a od čega je polovica namijenjena za pomoć u otklanjanju šteta od poplava.

Župan Posavske županije traži pomoć u hrani

Na području u najvećem dijelu poplavljene Posavske županije u Bosni i Hercegovini ljudima počinje nedostajati brašna, ulja, šećera i osnovnih živežnih namirnica zbog čega je županijski premijer Marijan Oršolić u intervjuu za medije u Mostaru u srijedu zatražio od nadležnih u Robnim rezervama Federacije BiH da interveniraju i odobre potrebnu pomoć.

Deset dana od početka poplava i dalje je pod vodom najveći dio općina Orašje, Domaljevac i Odžak, a oko 60 posto stanovništva je iseljeno iz svojih domova koje su pod vodom, kazao je premijer Oršolić.

"Nama je sada najpotrebnija hrana. Očekujemo od Federacije da intervenira preko robnih rezervi i da nam ovdje odobri brašno, ulje, konzerviranu hranu, šećer čim prije jer već nemamo čime nahraniti ove ljude koji se uglavnom hrane iz pučkih kuhinja", rekao je Oršolić.

Po njegovim riječima, vlasti čine sve kako bi se izbjegle zarazne bolesti iako postoje svi uvjeti za njihovo izbijanje s obzirom na veliki broj strvina koje plutaju poplavljenim područjem.

"Stanje je toliko dramatično da mnoge strvine vezujemo za drveće da ne otplutaju jer do njih ne mogu doći kamioni kako bi ih odvezli u Inđiju u Srbiju gdje je moguće sigurno uklanjanje, niti imamo suhoga tla gdje bi ih mogli zakopati", rekao je Oršolić.

Za plavljenje Posavske županije Oršolić je optužio federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kojemu je na čelu ministar Jerko Ivanković Lijanović, ustvrdivši da godinama nisu popravljena krizna mjesta na nasipima rijeka Save i Bosne.

"Da su ti nasipi bili kako trebaju biti, danas ne bi uopće ovdje imali poplave. Federalni ministar poljoprivrede je trebao sanirati ovaj nasip u svom mandatu. Ja osobno smatram da je on najodgovornija osoba", rekao je Oršolić.

Vlasti ove županije sada razmatraju da se nakon povlačenja Save probiju nasipi i omogući brže otjecanje voda iz poplavljenih područja Posavske županije.

Parlament BiH o poplavama: Stanje vrlo teško, pljuštale optužbe

Unatoč povlačenju vode iz poplavljenih područja i postupnom saniranju posljedica višednevnih poplava koje su ranije ovog mjeseca pogodile Bosnu i Hercegovinu, stanje na terenu i dalje je vrlo teško i bez veće međunarodne pomoći neće se moći poboljšati, ocjena je što ju je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda iznio u srijedu na sjednici Zastupničkog doma parlamenta BiH.

"Stanje je i dalje kritično i vrlo, vrlo teško", kazao je Bevanda podnoseći pred zastupnicima izvješće o posljedicama poplava i mjerama koje su vlasti na državnoj razini do sada poduzele na saniranju nastale štete.

"Jasno je da su posrijedi ogromne posljedice. Osim ljudskih žrtava tu su štete na imovini i ogromne štete koje su nastupile na infrastrukturi", upozorio je Bevanda.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH se ipak morao suočiti s kritikama zastupnika koji su ocijenili kako vlasti nisu dobro reagirale u protekloj krizi, no cijela se rasprava o poplavama, kako se to uglavnom događa na sjednicama bosanskohercegovačkog parlamenta, ubrzo prebacila na teren međustranačkih obračuna pri čemu su prednjačili zastupnici iz stranaka sa srpskim predznakom.

Tijela vlasti na državnoj razini, sukladno ustavnom ustroju BiH, i u izvanrednim situacijama imaju ograničene ovlasti pa im je ostavljeno tek da, primjerice, koordiniraju dostavu međunarodne pomoći, što je činilo Ministarstvo sigurnosti BiH.

U izvješću tog ministarstva, podijeljenog zastupnicima i sačinjenog na temelju informacija koje su prikupljene od niza različitih institucija, istaknuto je kako su dvije trećine općina Bosanski Šamac, Orašje, Brčko i Bijeljina i dalje poplavljene, a potpuno povlačenje vode s tih područja u korito rijeke Save može se očekivati tek za osam do deset dana i to pod uvjetom da ne bude novih obilnijih kiša.

U izvješću je navedeno kako je u nekim dijelovima Odžaka visina vode i dalje i do četiri metra.

Procjena je kako je tijekom poplava moralo biti evakuirano više od 42 tisuće ljudi.

Vodene su bujice preplavile oko 10 tisuća četvornih kilometara teritorija cijele države, pri čemu je oko 18.600 kućanstava u cijelosti poplavljeno, a posebice je upozoreno na oštećenja infrastrukture te opasnost od izbijanja zaraza.

Procjena je kako je samo na području Posavske županije u fazi raspadanja na nedostupnom terenu oko 600 tona strvine.

Trenutačno je registrirano i gotovo 2300 klizišta, a iz Ministarstva sigurnosti BiH upozoravaju i kako je geomorfologija značajno poremećena pri čemu se ne može isključiti pojava jačih potresa u seizmički aktivnim zonama.

Dogodi li se takvo što, stoji u procjeni, pojavit će se ogromni problemi jer entiteti u BiH nemaju strukture koje bi spašavale ljude iz građevina srušenih u potresima, a postojeći zakoni ne dopuštaju uspostavu takvih struktura na državnoj razini. I u slučaju razornih potresa BiH bi tako ponovno ovisila uglavnom o međunarodnoj pomoći.

Raspravljajući o Bevandinom istupu i informaciji Ministarstva sigurnosti zastupnici su upozorili na nedostatak ozbiljne organizacije i na bespotrebno politiziranje ovlasti.

Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić i zastupnik u Zastupničkom domu tako je kazao kako je neshvatljivo da nije bilo uvedeno izvanredno stanje kada je cijelu državu zadesila nesreća ogromnih razmjera kao i da je svaki entitet za sebe proglašavao dan žalosti zbog žrtava.

"Institucije nisu položile ispit", ustvrdio je Bosić nazvavši ponašanje tijela vlasti katastrofalnim.

Drago Kalabić iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ustvrdio je pak kako su posljedice poplava prouzročene i onim što se radilo u proteklih 20 godina, jer su ranije vlasti naseljavale ljude i dopuštale gradnju kuća gdje se to nije trebalo raditi, a zanemarivale gradnju nasipa.

Zastupnici SDS-a i SNSD-a, dvije stranke koje u Republici Srpskoj dijele vlast na entitetskoj i općinskim razinama, razmijenili su cijeli niz uvreda optužujući jedni druge za sporo reagiranje i propuste u dostavi pomoći.