Ilustracija: Guliver Image/Getty Images

UVJERENE u potpunu nehumanost smrtne kazne, 42 europske zemlje, među kojima i Hrvatska, potpisale su zajednički poziv na ukidanje kapitalne kazne, istaknuvši da pravda koja ubija nije pravda, i iskoristile su prigodu obilježavanja Svjetskog dana protiv smrtne kazne da ponove svoju potpunu posvećenost pokretu za njezino ukidanje u Europi i širom svijeta, objavilo je u četvrtak hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova.

"Pravda koja ubija nije pravda. Uvjerene u potpunu nehumanost smrtne kazne, 42 ovdje zastupljene zemlje protive se njezinoj primjeni u bilo kojim okolnostima bilo gdje u svijetu. Smrtna kazna nije samo nepodnošljiva uvreda ljudskom dostojanstvu, već je i njezina primjena povezana s nizom kršenja ljudskih prava osuđenika i njihovih obitelji. Pri tom, smrtna kazna nema pozitivnog učinka na sprečavanje zločina ili sigurnost te ni na koji način ne popravlja štetu nanesenu žrtvama i njihovim obiteljima", navodi se u zajedničkom pozivu na ukidanje smrtne kazne.

U pozivu se podsjeća da je povijest ukinuća smrtne kazne u brojnim zemljama pokazala da je taj put dug i trnovit te da je njezino ukidanje postalo stvarnošću tek nakon porasta svijesti i kontinuiranog zajedničkog napora i nastojanja. Uporno i postupno, broj smaknuća je smanjivan, popis zločina koji se kažnjavaju smrću je sužavan, pravda je postajala transparentnijom, uspostavljani su de facto moratoriji na smaknuća, te je naposljetku smrtna kazna iščeznula.

"To je proces kroz koji još moraju proći zemlje koje još uvijek obavljaju smaknuća u ime pravde. Odlučnost nužna za ostvarenje ukinuća smrtne kazne mora doći od zemalja kao i od pojedinaca, te je to i poruka današnjeg zajedničkog apela", ističe se u pozivu.

Također se navodi da putem prema ukidanju smrtne kazne nisu pošla zatvorena društva ili zemlje odsječene od ostatka svijeta.

50-ak zemalja i dalje dopušta smrtnu kaznu

Smrtna kazna je danas gotovo potpuno ukinuta u Europi zahvaljujući prosvijećenoj raspravi i stalnoj razmjeni ideja među zemljama i društvima.

Vijeće Europe i Europska konvencija o ljudskim pravima bili su katalizator tog regionalnog trenda udaljavanja od smrtne kazne te su omogućili njegovo daljnje širenje. Stupanje na snagu Protokola 13 spomenute Konvencije (Protokol o ukidanju smrtne kazne u svim okolnostima) prije 10 godina odličan je primjer. "Snažno pozivamo zadnju državu u Europi koja još primjenjuje smrtnu kaznu da se pridruži globalnom moratoriju na smrtnu kaznu kao prvom koraku prema njezinu ukinuću", navodi se u pozivu.

Bjelorusija je posljednja europska zemlja koja primjenjuje smrtnu kaznu.

Danas samo 50-ak zemalja i dalje dopušta smrtnu kaznu, dok je taj broj prije dvadeset godina bio gotovo dvostruko veći. Kao što pokazuju rezolucije Ujedinjenih naroda, sve veći broj država podupire uspostavu univerzalnog moratorija na smrtnu kaznu. "Taj pozitivni trend omogućuje da zamislimo život sljedećih naraštaja u svijetu bez smrtne kazne i potiče nas u našim zajedničkim nastojanjima oko potpore zemljama koje su na putu prema univerzalnom ukinuću smrtne kazne", stoji u pozivu.