Prijeti nam nova ekonomska kriza, a Hrvatska još nikako da izađe iz stare
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Arhiva
"PRIJETI li nam nova kriza?", stoji u analizi Deutsche Wellea u kojoj se nabrajaju nestabilna tržišta, povišene kamate, valute pod velikim pritiskom a sve zbog promjene politike američkih deviznih rezervi.
Upozorava se kako turska lira prolazi kroz turbulentno razdoblje, pa je u utorak kamata drastično podignuta na 10 posto. Strahuje se da će visoke kamate smanjiti investicije, što će se na kraju osjetiti i u potrošačkoj košari građana.
"Turska nije jedini moderni 'ekonomski tigar' koji je na svojoj koži osjetio potez Federalnih rezervi iz Washingtona. Pogođene su i druge velike zemlje u kojima je posljednjih godina bilo isplativo uložiti novac – Indija, Brazil, Južnoafrička Republika... Sve ove države su profitirale od američke politike jeftinog novca. Naime, Federalne rezerve su godinama otkupljivale ogromne količine državnih obveznica SAD-a i spuštale vlastitu kamatnu stopu prema nuli. Isprva pogodno za investitore, ova politika u jednom trenutku dovela do zasićenja: Sada investitori traže države u kojima imaju veće izglede za zaradu – recimo u Turskoj", piše Deutsche Welle.
Ne može se Washingtonu predbaciti činjenica da su se pojedine zemlje oslanjale na priljev kapitala iz SAD-a, umjesto da su jačale vlastito gospodarstvo tvrdi Holger Schmidling u razgovoru za DW.
Osim povećanja kamata, zemljama u razvoju ostaje malo mehanizama kako bi spriječile odljev kapitala.
"Od svog nastanka novac se ponaša po „željeznom“ zakonu koji niti jedna kriza ne može poljuljati – on se seli tamo gdje ima najveće izglede da može uspijeti i umnožiti se. Pri tome, nije ključan samo obećani rast kapitala, nego i sigurnost ulaganja. Tako nasuprot sigurnom američkom tržištu koje opet nudi izgled za obrt novac, stoje tržišta Turske potresene korupcijom, Brazila i Indije u kojima nema neophodnih reformi, Argentine koja još pati od krize svoje valute ili Indonezije koja nema industrijsku osnovu za održanje stope rasta. Novac se dakle vraća u SAD, ali i u euro-zonu koja djeluje kao da je prebrodila najgore razdoblje neizvjesnosti", zaključuje se u analizi.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati