Projektom energetske obnove obuhvatit će se 500-injak zgrada: Obnova počinje do kraja godine
Foto: Damjan Tadić/Cropix
MINISTAR Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja gospodin Ivan Vrdoljak predstavio je Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2012-2013. Obnovom zgrada do uštede energije, očuvanja okoliša i u konačnici manjih troškova energenata i održavanja - cilj je to projekta energetske obnove zgrada javnog sektora kojim će Ministarstvo graditeljstva do kraja godine započeti obnovu 500-tinjak zgrada na području cijele Hrvatske.
Energetska obnova zgrada javnog sektora smanjit će potrošnju energije što znači smanjenje emisija štetnih plinova u atmosferu i ujedno značajne uštede u Državnom i proračunima jedinica lokalne i regionalne samouprave. Bit predloženog projekta je da se investicija u poboljšanje energetske učinkovitosti otplaćuje uštedom tj. smanjenjem potrošnje energije. Do kraja godine počinje energetska obnova 500-tinjak zgrada javnog sektora.
"Ponašamo se kao pijani milijarderi i trošimo 3-4 puta više nego neke europske zemlje"
Prvi natječaj već je raspisan za Dječji vrtić u Bistri, uskoro kreće i natječaj za šest srednjih škola u Varaždinu, a do kraja tjedna i u Osijeku, izvijestio je Dragan Marčinko iz Centra za praćenje energetskog sektora i investicije.
"Ritam kojim bi trebali tjedno otvarati natječaje nije 10-15-20 natječaja. U principu nam je cilj da prije sezone grijanja, odnosno prije sljedeće sezone napravimo što je više moguće jer je to direktna ušteda", istaknuo je Marčinko.
Tako se do kraja godine nadaju započeti obnovu na 500-tinjak objekata; škola, vrtića, fakulteta ili bolnica, a za što je ministarstvo ove godine osiguralo 200 milijuna eura sredstava. Inače, sva potrebna sredstva ulaže pružatelj usluge, dakle izvođač radova kojem su na raspolaganju kreditna sredstva HBOR-a i poslovnih banaka. Rok otplate je 14 godina uz fiksnu kamatnu stopu, a u tom se razdoblju očekuju uštede, što energije, što na računima za grijanje, kaže ministar graditeljstva, Ivan Vrdoljak.
"Mi se danas ponašamo kao pijani milijarderi i trošimo 3-4 puta više nego neke europske zemlje. Grijemo nebo, svemir, curi nam energija iz naših starih objekata. Svi su o tome dugo godina govorili, ali nikad sustav nije postavljen na način da počnemo odgovorno brinuti o tim objektima", rekao je Vrdoljak.
Tako će se podići i energetska učinkovitost zgrada u javnom vlasništvu za 30 do 60 posto, smatra Ana Pavičić Kaselj, pomoćnica za energetsku učinkovitost.
"To nije projekt obnove fasada već cjelovita energetska obnova"
"Ovo nije projekt obnove fasada, ovo je projekt cjelovite energetske obnove. I fasada i stolarija i postavljanje obnovljivih izvora energije te, ukoliko je moguće, promijeniti energent. U svakom slučaju, radi se o primjeni obnovljivih izvora energije i cjelovitoj rekonstrukciji zgrada", pojasnila je Pavičić Kaselj.
Ovo je najavljen kao prvi takav projekt u regiji, pa i cijeloj Europskoj uniji, a Hrvatska ga je dužna provesti u skladu sa smjernicama Europske komisije u Programu energetske učinkovitosti poznatom pod nazivom "20:20:20". "Osim što štiti okoliš i smanjuje društvenu potrošnju, projekt je to koji potiče investicije i zapošljavanja", dodaje ministar Vrdoljak.
"Nama je ambicija da napravimo od hrvatskih tvrtke, hrvatskog modela, tvrtke kojima su programi energetske učinkovitosti izvozni proizvod. Ne vidim razloga zbog čega mi ne bi bili oni koji ćemo sutra izvoziti znanje i iskustva ili ukratko pamet zemljama u regiji", zaključio je Vrdoljak.
Zgrade na natječaj predlažu vlasnici odnosno korisnici, koji predlažu i skup mjera za obnovu. Ministarstvo tada odabire zgrade, a program se provodi za one zgrade za koje se utvrdi da udovoljavaju kriterijima ekonomičnosti obnove, odnosno da se iz uštede vraćaju sredstva uložena u energetsku obnovu.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati