Promet u trgovini na malo porastao 1,3%, zahvaljujući skoku prodaje novih automobila

Promet u trgovini na malo porastao 1,3%, zahvaljujući skoku prodaje novih automobila

 Ilustracija: scx.hu

KONAČNI podaci o prometu u trgovini na malo u ožujku potvrdili su prve rezultate.

Kalendarski prilagođen promet u trgovini na malo ostvario je realan godišnji rast od 1,3% (nominalno +0,3% godišnje) dok desezonirani podaci potvrđuju realan i nominalan mjesečni porast od 0,6%, navodi se u analizi RBA.
 
Uz nisku bazu pozitivan doprinos ostvarenom rastu i na mjesečnoj i na godišnjoj razini došao je od rasta broja prodanih novih automobila tijekom ožujka (rast od preko 40% u odnosu na veljaču, odnosno gotovo 26% u odnosu na ožujak 2013.).
 
"Izuzmemo li iz prometa od trgovine na malo trgovinu motornim vozilima i motociklima ostvaren je realan godišnji rast od 0,3% (nominalno pad od -0,9%) dok je na mjesečnoj razini realno zabilježena stagnacija prometa a nominalno pad od 0,2%.“, pokazuje analiza RBA.
 
Promotrimo li promet u trgovini na malo po trgovačkim strukama prema izvornim, neprilagođenim indeksima vidljivo je da motorna goriva i maziva te nespecijalizirane prodavaonice pretežito živežnim namjernicama, koji u strukturi ukupnog prometa čine najveći udio (19,4% odnosno 37,5%), u prvom tromjesečju bilježe nominalan pad (-0,5% odnosno -5,4% na godišnjoj razini). Istovremeno ostale nespecijalizirane prodavaonice bilježe godišnji nominalan rast od 10,7% a motorna vozila, dijelovi i pribor za motorna vozila, motocikli i dijelovi rast na godišnjoj razini od 10,2%.
 
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Analitičari RBA smatraju da bi cijela 2014. mogla donijeti vrlo blagu realnu stopu rasta prometa u trgovini na malo čemu će doprinijeti niska baza i očekivano dobri podaci iz turističkog sektora.
 
Prema njihovim procjenama, izgledna je mogućnost da je trgovina malo nakon pet godina krize dosegnula svoju najnižu razinu.
 
"Ipak, (zamjetniji) oporavak ograničavat će i dalje teška situacija na tržištu rada, nastavak razduživanja sektora stanovništva  te potrošački pesimizam (indeksi pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača u prva tri mjeseca ove godine redom bilježe pad i to na -36,5, -23,9 te -45,9) koji proizlazi iz lošijih očekivanja gospodarskog oporavka i tržišta rada", zaključuju analitičari RBA.
 
 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara