Pusić: Crna Gora bi trebala dobiti pozivnicu za NATO u rujnu

Foto: Hina

HRVATSKA smatra da bi Crna Gora trebala dobiti pozivnicu za članstvo u NATO-u na predstojećem summitu Saveza u Velikoj Britaniji u rujnu unatoč tome što se ne očekuje da će proširenje biti na dnevnom redu tog sastanka na vrhu, izjavila je u četvrtak u Zagrebu prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić nakon sastanka s crnogorskim ministrom vanjskih poslova i europskih integracija Igorom Lukšićem koji boravi u radnom posjetu Hrvatskoj.

"Nešto što Hrvatska smatra neobično važnim i za što se aktivno zalaže, bez obzira na to što je barem neformalno dosta proširen stav da na summitu NATO-a u Velikoj Britaniji u rujnu neće biti proširenja, stav je da bi na tom summitu Crna Gora trebala dobiti pozivnicu za članstvo", rekla je Pusić na tiskovnoj konferenciji.

Lukšić je zahvalio Hrvatskoj na konkretnoj potpori koju joj pruža u približavanju euroatlantskim integracijama.

Pusić i Lukšić razgovarali su također o odnosima u regiji vezano za europski put Crne Gore i njezinu suradnju s Hrvatskom u približavanju EU-u kao i napredovanje ostalih zemalja u regiji prema članstvu u Uniji.

"Mi smo već duboko zagazili u pregovore (s EU-om) i izuzetno nam je korisna suradnja koju ostvarujemo s Hrvatskom u mnogim područjima", rekao je Lukšić novinarima dodajući da su hrvatska iskustva Crnoj Gori dragocjena.

Na pitanje novinara hoće li Hrvatska kočiti Crnu Goru na putu približavanja članstvu u EU-u zbog pitanja Prevlake, Pusić je odgovorila da "ucjena bilateralnim temama nije i neće biti naš pristup nijednom susjedu pa ni Crnoj Gori".

"Bilateralne teme rješavat ćemo bilateralno i smatramo da je to interes i jedne i druge strane i da na taj način imamo veću mogućnost riješiti probleme na obostrano zadovoljstvo", kazala je.

Pusić i Lukšić razgovarali su i o nizu bilateralnih pitanja, u prvom redu o postizanju dogovora o natječaju za istraživanje i iskorištavanje nafte i plina u Jadranu. Pusić je podsjetila da je Hrvatska završila snimanja podmorja te da su dostupni podaci o rezultatima tog snimanja.

Temeljem toga planira se do sredine godine raspisati natječaj, a s obzirom da u ovom trenutku postoji privremeni režim razgraničenja između Hrvatske i Crne Gore na Jadranu za potrebe raspisivanja koncesije važno je postići dogovor na koji će se to način raditi, pojasnila je ministrica. Po njezinim riječima, postoji više modela i danas je dogovoreno da stručni timovi počnu prezentirati moguća rješenja kako bi se što prije dogovorili i ostvarili uvjete da se natječaj može raspisati.

Pusić je pozdravila uhićenje narko bosa Darka Šarića i izrazila je punu podršku učinkovitosti Crne Gore u tom slučaju. "To jasno pokazuje da postoji odlučnost u borbi protiv organiziranog kriminala i spremnost na međunarodnu suradnju u tom pogledu i efikasnost u međunarodnoj suradnji. Svaka čast", rekla je.

Upitan o napadima na novinare u Crnoj Gori, Lukšić je rekao da su presude u nekim slučajevima donesene i da su poduzeti dodatni napori na tom području, kao što je tražila Europska komisija. Jedan od rezultata tih napora je osnivanje povjerenstva u sklopu akcijskog plana po tom pitanju u kojem su predstavnici medija i državnih organa, a koji zajedno rade na utvrđivanju činjenica i okolnosti koje mogu pomoći u rasvjetljavanju svih slučajeva napada, kazao je. "To doživljavamo kao prioritet i ambiciju da u idućem razdoblju otklonimo svaku dilemu koja se tiče naše obveze da pružimo zaštitu novinarima", naglasio je.

Što se tiče krize u Ukrajini, Lukšić je izrazio zabrinutost zbog moguće daljnje eskalacije i rekao da je interes Crne Gore da se mirnim putem riješi ta kriza. Također je rekao da se Crna Gore, kao zemlja koja vodi pregovore s EU-om, priklanja njezinim zaključcima u tom pogledu.

Govoreći o sankcijama koje je EU nametnula krimskim i ruskim dužnosnicima zbog ukrajinske krize, Pusić je rekla da je na summitu EU-a, koji se održava u četvrtak i petak u Bruxellesu, moguće širenje popisa dužnosnika na koje se odnose sankcije, odnosno zabrana viza za putovanja u EU i zamrzavanje imovine.

"Razvojem događaja u Ukrajini ugroženi su europski i ruski interesi. Ugroženi su interesi mira u prvom redu... Cijeli svijet je zatečen. U našem životu još se nije dogodilo... da su se odnosi između Europe i Rusije pogoršavali. Oni su uvijek imali uzlaznu putanju i poboljšavali su se iz godine u godinu. Ovaj dramatični preokret je nešto s čim nitko u Europi i u Rusiji nema iskustva tako da je po mom mišljenju to jedna krajnje ozbiljna međunarodna situacija koju ne treba potcjenjivati", rekla je Pusić.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara