Putin pozvao separatiste za odgode referendum: "Kriza se razvija prema najgorem mogućem scenariju"

Foto: Hina

UKRAJINSKE snage preuzele su rano u srijedu zgradu gradske vijećnice u jugoistočnom gradu Mariupolju, javlja BBC.

Proruski separatisti zauzeli su prošlog tjedna zgradu gradske vijećnice, a razlog napuštanja još uvijek nije poznat. Separatisti su u proteklih nekoliko tjedana zauzeli službene zgrade u nekoliko gradova na istoku Ukrajine.

Kijev je odbio zahtjeve proruskih separatista za većom autonomijom istočnih regija, strahujući da bi to moglo dovesti do raspada zemlje ili do pripojenja Rusiji.

Separatisti u Donjecku proglasili su "Narodnu Republiku" i pripremaju se održati referendum o neovisnosti u nedjelju.

"Svaka revolucija ima svoj dio luđaka"

Iza barikada od guma i automobilskih odbojnika, u blizini maskiranih militanata koji imaju pod kontrolom prljavu zgradu regionalne uprave u Donjecku, nalazi se čovjek u besprijekornom odjelu, u čistom uredu, koji svojim Appleovim iMacom radi na komadanju Ukrajine.

Roman Ljagin (33) čelnik je izbornog povjerenstva samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR), i ne skriva gađenje prema 'revolverašima' koji su osvojili kontrolu nad zgradom prije mjesec dana. Ali dijeli njihove ciljeve.

"Svaka revolucija ima svoj dio luđaka", rekao je Reutersu. "Ali mi jednostavno više ne možemo živjeti u Ukrajini. Ukrajina nam je de facto rekla zbogom", dodaje Ljagin.

Ako Kijev već dosad nije izgubio svoj industrijski istok, mogao bi to u nedjelju, kada će stanovnici toga pojasa čelika i ugljena, mnogi od njih etnički Rusi ili govornici ruskog kao materinskog jezika, glasovati na referendumu o secesiji.

Samoproglašena DNR mogla bi se pridružiti Abhaziji i Južnoj Osetiji, Nagorno-Karabahu ili Pridnjestrovlju na popisu nepriznatih i u svijetu ignoriranih 'država' nastalih kao posljedica raspada SSSR-a.

Kijev će odbaciti referendum, ali se ne zna što će Moskva. Anektirala je Krim nakon sličnog plebiscita prije mjesec dana, ali sada ne otkriva svoje namjere.

Ljagin: Ishod nije upitan

Iako ankete sugeriraju da secesiju podržava manjina, Ljagin tvrdi da ishod nije upitan. Crveno-plavo-crna trobojnica pobunjeničke republike već se vijori na zgradi regionalne uprave.

Zapadni promatrači neće nadgledati izbore. Nije potreban minimalan odaziv da bi glasovanje bilo valjano. U blizini birališta bit će naoružani separatisti i sve to potiče optužbe da će ishod biti namješten. Osim Donjecka, na referendum u nedjelju izlazi i susjedna pokrajina Lugansk.

Američki državni tajnik John Kerry odbacuje referendum jer ga smatra nelegitimnim. "Glatko odbijamo taj ilegalni pokušaj daljnje podjele Ukrajine", rekao je.

Mišljenja ljudi iza pobunjeničke granice duboko su podijeljena, piše Reuters. Jedni bi htjeli veću autonomiju, drugi federalizaciju, treći neovisnu državicu, a neki i pripojenje Rusiji. Međutim, otkako je ukrajinska vojska krenula u akciju i otkako je konflikt na istoku ušao u krvaviju fazu, sve su čvršća mišljenja da se potrebno nekako distancirati od Kijeva. Za mnoge je smrt desetaka proruskih aktivista u Odesi u petak označio točku s koje nema povratka.

"Je li to bilo normalno?", pita se Aleksandar Proskurin iz Kramatorska. "Pridruživanje Rusiji manje je zlo od ostanka u Ukrajini", tvrdi.

Njegov sugrađanin Nikolaj (54), dio ekipe koja stoji na barikadama i pazi da ukrajinske snage ne uđu u grad, kaže da samo želi decentralizaciju vlasti kako bi ova rudarska regija mogla uživati više od plodova svog rada. "Vlast mora biti ovdje, ne u Kijevu. Nitko ne kaže da se trebamo pridružiti Rusiji, ali Kijev ne želi pregovarati. Umjesto pregovarača, oni šalju vojsku".

Referendum u Donjecku i Luhansku prijeti dodatnom potkopavanju ukrajinskih predsjedničkih izbora 25. svibnja. Vlada u Kijevu nada se da bi nakon tih izbora mogla biti podvučena crta pod višemjesečne sukobe u zemlji.

"Ovo 11. svibnja nije referendum", rekao je ukrajinski oligarh Petro Porošenko, najveći favorit na izborima 25. svibnja. "To je laž s ciljem slabljenja ukrajinske države".

Kijev predlaže svoj referendum o decentralizaciji, ali tek kada prestanu sukobi. "Glasovanje se ne smije održati pred puščanim cijevima", kaže zamjenik predstojnika ureda privremenog predsjednika Oleksandra Turčinova.

Tada će možda već biti prekasno. Ljagin kaže da pravo glasa na referendumu u nedjelju ima tri milijuna ljudi. On zna kako će glasovati. "Mi ionako više nismo u Ukrajini", rekao je.

"Ono što se 2. svibnja dogodilo u Odesi je pravi fašizam"

Ruski ministar vanjskih poslova optužio je u srijedu Europljane da zatvaraju oči pred usponom "fašizma" u Ukrajini, govoreći o pogibiji 40-ak proruskih pristaša u Odesi, na jugu zemlje.

"Već puno godina Europa zatvara oči pred činjenicom da fašistička ideologija privlači nove pristaše i da njezini promicatelji i dalje novače nove sljedbenike", izjavio je Sergej Lavrov na svečanosti uoči proslave pobjede 1945. nad nacističkim režimom.

"Ono što se 2. svibnja dogodilo u Odesi je pravi fašizam", dodao je Lavrov.

Oko 40-ak ljudi, većinom proruskih pobunjenika, poginulo je u petak u sukobima s pristašama vlasti u Kijevu.

Europska unija je u subotu zatražila pokretanje nezavisne istrage kako bi se otkrili krivci za nasilje.

U nedjelju je ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk kazao da je ta drama dio "ruskog plana za uništenje Ukrajine".

Ukrajina je međunarodnu zajednicu pozvala da joj pomogne u održavanju izbora 25. svibnja koji su sve više ugroženi zbog nasilja proruskih separatista.

EU i Japan upozoravaju Rusiju da ne pogoršava krizu u Ukrajini

Europska unija i Japan pozvali su u srijedu Rusiju da ne poduzima korake koji bi mogli pridonijeti pogoršanju krize u Ukrajini, a Bruxelles je zaprijetio daljnjim sankcijama.

"Pozivamo Rusiju da se suzdrži od bilo kakvih koraka koji bi još više destabilizirali Ukrajinu te da se umjesto toga angažira u traženju diplomatskog rješenja krize", rekao je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s japanskim premijerom Shinzom Abeom.

Zapadni čelnici zaprijetili su nametanjem oštrijih sankcija Rusiji ako se Moskva bude miješala u predsjedničke izbore u Ukrajini predviđene za 25. svibnja. Porast nasilja posljednjih dana izazvao je zabrinutost da bi mogao izbiti rat.

"Daljnji koraci u destabilizaciji Ukrajine zahtijevat će dodatne sankcije", istaknuo je Van Rompuy.

U međuvremenu je predsjednički kandidat Petro Porošenko pozvao Europu i SAD da dogovore treći krug sankcija protiv Rusije ako Kremlj podrži referendum koji separatisti planiraju održati u Ukrajini u nedjelju.

Separatisti u regiji Donbasa kažu da će održati referendum o odcjepljenju, sličan onome koji je prethodio ruskoj aneksiji Krima u ožujku. Takav potez bi mogao zakomplicirati održavanje predsjedničkih izbora.

"Ako Rusija podrži taj referendum nama treba... treći krug sankcija", rekao je Porošenko novinarima u Berlinu prije sastanka s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Prošlomjesečno ispitivanje javnog mišljenja dalo je Porošenku potporu od 48,4 posto, što nije dovoljno da u prvom krugu bude izabran za predsjednika Ukrajine.

NATO će razmotriti trajno raspoređivanje snaga u istočnoj Europi

NATO će morati razmotriti mogućnost trajnog razmještanja snaga na istoku Europe zbog povećanih napetosti između Rusije i Ukrajine, kazao je u utorak u Ottawi vojni zapovjednik saveza.

NATO je dogovorio određeni broj kratkoročnih rotacija osoblja i opreme u istočnoj Europi no to će se završiti krajem 2014.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Upitan hoće li NATO razmatrati trajno raspoređivanje snaga u istočnoj Europi general Philip Breedlove kazao je na konferenciji za novinare: "Mislim da je to nešto što ćemo morati razmotriti i to ćemo pripremiti za raspravu vodstava naših država i vidjeti kuda će to voditi."

On je dan ranije procijenio kako ruske vojne snage neće ući u istočnu Ukrajinu jer Moskva svoje ciljeve može postići drugim sredstvima poput izazivanja nereda i potpore separatističkom pokretu u istočnoj Ukrajini.

Rusija gomila vojnike na granici s istočnom Ukrajinom pa su se pojavile bojazni da bi mogla poslati kopnene postrojbe u susjednu zemlju kako bi zaštitila prava rusofonog stanovništva.

Breedlove je kazao kako je važno istaknuti da su sve mjere koje poduzima sjevernoatlantski savez obrambene i nije im cilj provocirati Rusiju.

Putin pozvao separatiste za odgode referendum

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je u srijedu proruske separatiste da odgode referendum planiran za 11. svibnja.

Putin se u Moskvi sastao s čelnikom OESS-a koji je najavio da će ta organizacija uskoro predložiti plan za rješenje ukrajinske krize.

"Pozivamo predstavnike jugoistoka Ukrajine, pristaše federalizacije zemlje, da odgode referendum planiran za 11. svibnja", rekao je Putin nakon sastanka.

"Stalno nam govore da su problem naše snage na ukrajinskoj granici. Povukli smo ih. One više nisu na granici, nego na mjestima gdje provode uobičajene vježbe", dodao je.

Kako prenose ruske novinske agencije RIA i Interfax, Putin je istaknuo da su gledišta OESS-a i Moskve vrlo slična i želi rješenje krize što je prije moguće, pri čemu valja uzeti u obzir interese svih Ukrajinaca.

Izravan dijalog je ključan za rješenje krize, rekao je Putin i dodao da se kriza trenutno razvija prema "najgorem mogućem scenariju" za što je optužio vladu u Kijevu.

Ruski separatisti u Donjecku su nakon Putinovog poziva rekli da će prijedlog razmotriti na svojoj skupštini u četvrtak

"Sutra ćemo razgovarati o tome na narodnoj skupšitini. Izuzetno poštujemo predsjednika Putina i ako on smatra to nužnim, onda ćemo razgovarati o prijedlogu", poručili su oni.

Njemačka radi na Ženevi 2 o Ukrajini

NJEMAČKA sudjeluje u međunarodnim naporima za zaustavljanje krize u Ukrajini kroz proces koji bi bio nastavak prošlomjesečnog sporazuma u Ženevi, rekla je u srijedu glasnogovornica kancelarke Angele Merkel.

"U tijeku su intenzivne konzultacije i osjetljivi pregovori gdje bi se i u kojem formatu razgovori mogli održati", rekla je glasnogovornica.

SAD, EU, Rusija i Ukrajina postigle su 17. travnja u ženevi sporazum koji predviđa korake za smirivanje krize, uključujući razoružanje militanata i nacionalni dijalog o ustavnim promjenama. Moskva i Kijev međusobno se optužuju za podrivanje sporazuma.

Govoreći pred donjim domom Bundestaga, njemački ministar vanjskih poslvoa Frank-Walter Steinmeier rekao je u srijedu kako je nužno precizirati korake potrebne da bi se razoružale ilegalne skupine i oslobodile vladine zgrade.

Dodao je da bi se SAD, Rusija, Ukrajina i EU trebale dogovoriti oko nove međunarodne konferencije. "Razgovori koje sam o tome vodio jasno su mi pokazali da ne postoji nitko tko odbija novi sastanak u Ženevi", istaknuo je.

EU dogovorila širenje legalne osnove za sankcije Rusiji

 Europske vlade načelno su se u srijedu dogovorile proširiti legalnu osnovu za sankcioniranje ruskih dužnosnika i tvrtki, otvarajući put za nove "crne liste" najranije u ponedjeljak.

Odluku, koja EU-u olakšava uvođenje sankcija ruskim kompanijama, trebali bi u ponedjeljak službeno potvrditi europski ministri vanjskih poslova.

"Imamo političku odluku, još ju samo treba potvrditi", izjavio je neinemovani diplomat.

Dvojica su dodala da će visoki dužnosnici Unije o mogućim imenima na listi razgovarati kasnije u srijedu.

EU je već zamrznula imovinu i ukinula vize za 48 Rusa i Ukrajinaca zbog pripojenja Krima Rusiji.

Za sada nije poznato kakvi će biti novi kriteriji i hoće li dopustiti da meta sankcija budu i ruski energetski divovi poput gazproma i Rosnefta.

Prethodno je EU ciljao na ljude za koje misli da su izravno odgovorni za ugrožavanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine.

Nekoliko zemalja u EU-u, međutim, predvođeni Poljskom i Britanijom, vrše pritisak da se ova definicija znatno proširi, vjerojatno da bi uključila one koji podržavaju vladu u Moskvi, što bi otvorilo mogućnost da mete postanu ruski oligarsi.

Druge, ipak, oklijevaju, držeći da EU treba biti oprezan da ne raširi svoju mrežu sankcija preširoko i našteti svom vlastitom gospodarstvu.

Jacenjuk drži Putinov poziv za odgodu referenduma "praznom pričom"

UKRAJINA je odbacila kao "praznu priču" poziv u srijedu ruskog predsjednika Vladimira Putina proruskim separatistima u istočnim područjima da odgode referendum o neovisnosti, objavila je agencija Interfax-Ukrajina.

Premijer Arsenij Jacenjuk pozvao je Rusiju da prekine ono što je nazvao njezinom potporom "teroristima" i potakne ih da polože oružje i predaju se ukrajinskim vlastima.

Putin je pozvao separatiste da odgode referendum sazvan za nedjelju u području gdje je niz gradova pao pod kontrolu proruskih militanata što Kijev i Zapad smatraju potaknutim iz Moskve i potpomognutim ruskim specijalnim snagama. Kijev je referendum proglasio protuzakonitim.

"Vladimire Vladimiroviču (Putine) prodavanje prazne priče nije dostojno vas kao predsjednika jedne velike zemlje", rekao je kako navodi agencija Jacenjuk na sastanku vlade u regiji Harkivu.

Rekao je kako Ukrajina nikad nije raspisala referendum i ako su "teroristi i separatisti" podržavajući Rusiju dobili zapovijed da "odgode nešto što nikad nije bilo planirano" tada je to nešto što oni moraju riješiti između sebe.

Putin je svoj prijedlog iznio nakon sastanka u Moskvi s čelnikom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Didierom Burkhalterom koji je rekao kako će ovo tijelo koje se bavi sigurnošću i ljudskim pravima uskoro predložiti "putokaze" za okončanje ukrajinske krize.

Jacenjuk je izrazio iznenađenje da se o Ukrajini razgovara u Moskvi bez njezina sudjelovanja, ali je rekao kako se nada da će OESS-ovi putokazi odraziti ukrajinske ideje, navodi Interfax-Ukrajina.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara