Radin: Vlada je neosjetljiva prema nacionalnim manjinama

Foto: Arhiva

SABORSKI Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina podržao je danas prijedlog rebalansa ovogodišnjeg državnog proračuna, uz suzdržan glas predsjednika Odbora Furia Radina, koji je Vladu prozvao za neosjetljivost prema nacionalnim manjinama.

"Svjedoci smo osiromašenja nacionalnih manjina. Ovo je velika regresija, a sigurno ćemo već ove godine biti svjedokom još regeresije nakon novih rebalansa proračuna", ustvrdio je Radin. Upozorio je da se proračunski novac za manjinske projekte smanjuje iz godine u godinu te da je predloženim rebalansom taj iznos vraćen na nešto više od 33 milijuna kuna, što je na razini iz 2009. godine.

Naglasio je i da je manje novca predviđeno za projekte koji se financiraju putem Savjeta za nacionalne manjine, ali i za projekte koje se Hrvatska obvezala financirati kroz bilateralne ugovore s Italijom i Mađarskom, što bi, kaže, moglo dovesti do smanjenja donacija za manjinske udruge i ustanove iz inozemstva.

"Sve to dokazuje slabu osjetljivost prema nacionalnim manjinama", zaključio je Radin.

I predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer upozorava da su izdvajanja za manjinske projekte u protekle dvije godine smanjena za 18 posto, a posebno ga smeta smanjenje davanja predviđenih ugovorima s drugim zemljama.

"Ovdje se sredstva smanjuju, a na drugim bilateralnim ugovorima, poput onoga sa Svetom stolicom, ne reže se ništa", rekao je Tolnauer.

Predloženim rebalansom nezadovoljne su i pravobraniteljice, koje nisu sigurne da će uz novac koji im je namijenila Vlada uspjeti ispuniti sve što se od njih očekuje.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović požalila se da je njen ured pojačan novim mandatima i ovlastima, a da nije dobio dodatna sredstva za to.

"Ove godine s trendom povećanja pritužbi mi nismo u mogućnosti odgovoriti na očekivanja. Riječ je o apsolutnom slabljenju ureda i onemogućavanju bavljenja našim poslom", kazala je Vidović, koja je uvjerena da nedostatan novac za njezin ured nije stvar financijske, nego političke odluke.

"Mi nismo neovisne institucije za zaštitu ljudskih prava, jer o našem proračunu odlučuje netko u Vladi, a ne Hrvatski sabor. Mi direktno ovisimo o Vladi, dakle, nismo neovisni", tumači Vidović.

Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić upozorila je da rebalansom nije predviđen novac za plaću koju će primati nakon odlaska s te dužnosti, budući da je Vlada na njezino mjesto već imenovala novu pravobraniteljicu.

Pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom Anku Slonjšak žalosti što joj je, kako je rekla, Ministarstvo financija nepristupačno, kako u pogledu spremnosti za bilo kakve dogovore, tako i fizički, budući da nema rampu za osobe s invaliditetom.

"Drugi mogu spavati kod vas i čekati da ih primite, ali ja to ne mogu, jer nemam pristup vašem objektu i zato moram prosjačiti termine za sastanak, koje ne mogu dobiti", požalila se Slonjšak.

Na to je reagirao HNS-ov Boris Blažeković, upitavši zašto Ministarstvo nema rampu, na što je pomoćnik ministra financija Miljenko Fičor odgovorio: "Zato što nam to do sada nitko nije rekao".

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara