Rajoy planira veliku poreznu reformu: Gospodarstvo raste, ali i broj nezaposlenih

Foto: Guliver image/Getty images

ŠPANJOLSKO gospodarstvo ponovno raste i izvoz cvjeta, no s obzirom na to da je četvrtina radnika nezaposlena, vlada se nada da će zemlju umornu od štednje pokrenuti na novi način - velikom poreznom reformom, piše Reuters.

Uspije li, reforma će osnažiti gospodarski rast, stvoriti stotine tisuća novih radnih mjesta i zaustaviti neumoljivi pad plaća. No premijer Mariano Rajoy kocka se sa svojim izbornim izgledima jer će plan vjerojatno zahtijevati povećanje poreza na robu i usluge što neće biti popularno među glasačima.

Rajoyjev kabinet desnog centra o planu bi trebao razgovarati u petak. Reformom se porezni teret želi prebaciti s rada na potrošnju, ali i osigurati dovoljne porezne prihode kako bi se smanjio jedan od najvećih proračunskih deficita u Europskoj uniji.

Europska komisija očekuje da će španjolski deficit ove godine iznositi 5,8 posto BDP-a, a iduće 6,5 posto unatoč bržem rastu. Godine 2011. bio je dvoznamenkast. Javni dug bi pak do kraja godine trebao porasti na gotovo 100 posto BDP-a, najviše u zadnjih stotinu godina. Javni dug se od 2008. povećao za gotovo tri puta.

Vladini izvori kazali su da će porez na dodanu vrijednost za proizvode i usluge vjerojatno biti povećan na standardnu stopu od 21 posto sa sniženih stopa od četiri i deset posto koje vrijede sada. Porezi na imovinu i gorivo također će vjerojatno rasti.

Istodobno, korporativni porez i porez na dohodak radnika s najnižim primanjima bit će srezani, a Rajoy je najavio i prosječno 75-postotno smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje (zdravstveno i mirovinsko osiguranje) koje plaćaju poslodavci. Ta zadnja mjera, koja bi trebala vrijediti dvije godine i biti ograničena na novozaposlene, trebala bi dodatno sniziti troškove rada u zemlji i pojeftiniti zapošljavanje novih radnika.

Fiskalna devalvacija

Mješavina poreznih mjera, koju ekonomisti nazivaju fiskalna devalvacija, najnoviji je primjer kako južnoeuropske zemlje nastoje pomoći svojim gospodarstvima, uz smanjenja plaća i cijena koja im EU savjetuje zadnjih godina.

Španjolska kao članica eurozone ne može devalvirati valutu, a Europska središnja banka (ECB) nije sklona slabljenju eura. Zemlja stoga provodi internu devalvaciju, smanjujući plaće i cijene kako bi postala konkurentnija.

No to bi sada moglo prerasti u deflaciju, što je još opasnije jer potrošači odgađaju kupnju očekujući da će cijene dalje padati, a to koči gospodarstvo.

U pitanju je i Rajoyjev politički opstanak. Potpora njegovoj Narodnoj stranci zadnje se dvije godine zbog štednje strmoglavila. Nedavno ispitivanje Metroscopije pokazalo je da 76 posto Španjolaca ne podržava njegove politike, a samo šest posto ih vjeruje da će se gospodarska situacija kratkoročno poboljšati.

Premda neka nova povećanja poreza možda neće biti popularna u zemlji kojoj je i više nego dosta štednje, poticaj tvrtkama i zapošljavanju koji se očekuje mogao bi na kraju ipak uvjeriti birače da Rajoy zaslužuje novi četverogodišnji mandat.

Po procjenama udruženja poslodavaca, gotovo 300.000 samozaposlenih u sivoj ekonomiji mogli bi zahvaljujući nižim doprinosima biti vraćeni u porezni sustav.

Očekuje se također da će ove godine biti potpisani deseci tisuća ugovora na određeno radno vrijeme koji će imati pravo na dodatnu olakšicu za doprinose.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Španjolska banka BBVA, u istraživanju objavljenom prošle godine, procjenjuje da bi smanjenje socijalnih doprinosa za 3,5 postotnih bodova zajedno s povećanjem poreza za potrošače za dva postotna boda povećalo BDP za 0,74 posto i stvorilo više od 200.000 radnih mjesta kroz dvije godine. Učinak bi odgovarao deprecijaciji valute od oko 10 posto, navodi banka.

Slično istraživanje Europske komisije također je ukazalo na velik kratkoročni utjecaj takvih mjera i na BDP i zapošljavanje što španjolski premijer i želi.

Hoće li Rajoy ispuniti obećanje?

Budu li provedene, mjere bi mogle omogućiti Rajoyu da ispuni obećanje da će svoj mandat završiti iduće godine s manje nezaposlenih nego kada je u prosincu 2011. preuzeo dužnost.

Španjolska je u veljači imala 4,8 milijuna registriranih nezaposlenih, što je 390.000 više nego kada je Rajoy izabran, premda drugi podaci pokazuju da je stvarno nezaposleno ukupno šest milijuna ljudi ili 26 posto radne snage.

Vlada, koja je povisila svoje prognoze gospodarskog rasta za 2014. na 1 posto te 1,5 posto 2015. i nada se da će do kraja godine smanjiti nezaposlenost na ispod 25 posto, očekuje da će fiskalna devalvacija imati dva glavna ekonomska učinka, čak i u blažoj verziji.

Kao prvo, smanjenje socijalnih doprinosa dodatno bi snizilo cijenu rada i time povećalo španjolsku konkurentnost. Kao i u drugim južnoeuropskim gospodarstvima, španjolski troškovi rada smanjili su se u odnosu na vrhunac 2009. No to je uglavnom postignuto rezanjem plaća, što je smanjilo potrošnju i domaću potražnju, koja čini dvije trećine BDP-a.

Oslanjajući se umjesto toga na niže poreze za poslodavce kako bi se nastavilo snižavanje cijene rada, pritisak na plaće bi popustio, što bi trebalo ublažiti udarac na potrošnju izazvan višim PDV-om.

Troškovi rada povećali su se u trećem kvartalu 2013. za 0,2 posto, što je prvo kvartalno povećanje od početka 2012., jer je povećanje socijalnih doprinosa od 0,7 posto neutraliziralo pad plaća od 0,2 posto.

Uz to, niži socijalni doprinosi zajedno s višim porezima za potrošače pogoduju španjolskim proizvođačima a ne njihovim stranim konkurentima, koji imaju jednaku stopu PDV-a za svoje proizvode u Španjolskoj bez pogodnosti nižih troškova rada.

Ekonomisti, međutim, upozoravaju da će učinak fiskalne devalvacije ovisiti o tome koliko je vlada spremna ići daleko u prebacivanju poreznog tereta i provedbi nepopularnog povećanja poreza.

"Za punu fiskalnu devalvaciju sniženje socijalnih doprinosa trebalo bi se odnositi na sve ugovore o radu i biti trajno", rekao je Rafael Domenech, glavni ekonomist za razvijena gospodarstva banke BBVA, jedan od autora istraživanja.

Idealno bi bilo kada bi se povećanja poreza odnosila na široku lepezu proizvoda, a reforma bi bila djelotvornija kada bi bila kombinirana sa strukturnim reformama i mjerama za jačanje interne devalvacije, rekao je.

Učinci bi bili slabiji kada bi tvrtke povećale svoje profite ili plaće djelatnika umjesto da režu cijene zahvaljujući nižim troškovima rada, dok bi strane tvrtke koje izvoze u Španjolsku mogle sniziti cijene kako bi ostale konkurentne ili bi druge zemlje u eurozoni mogle uvesti slične politike.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara