Screenshot: YouTube

VOĐA proruskih separatista u Luhansku objavio je u četvrtak da podnosi ostavku objasnivši da svoju dužnost ne može obavljati jer je ranjen, čime je postao drugi pobunjenički vođa koji je napustio scenu u proteklih tjedan dana.

Ruska državna televizija Rusija 24 prenijela je izjavu Valerija Bolotova, čelnika samoproglašene Luhanske narodne republike koji je kazao kako će njegovu dužnost preuzeti Igor Plotnitski dosadašnji ministar obrane entiteta.

Ukrajinska regija Luhansk koja graniči s Rusijom poprište je borbi pobunjenika i ukrajinskih snaga koje pokušavaju uspostaviti kontrolu nad dijelovima zemlje pod nadzorom separatista.

Njegova ostavka znači da je u obje samoproglašene republike koje su formirane oko Luhanska i Donecka došlo do smjene na čelu.

Čelnik samoproglašene Donjecke narodne republike Aleksandar Borodaj podnio je ostavku 7. kolovoza.

U Luhansku u 24 sata 22 mrtvih u minobacačkoj paljbi

Dvadeset dva civila ubijena su u 24 sata u minobacačkoj paljbi u ustaničkom uporištu Luhansku, u opsadi ukrajinske vojske, suočenom s "kritičnom" humanitarnom situacijom, kazao je predstavnik regionalne uprave.

"U zadnja 24 sata, prema privremenim podacima, ubijena su 22 stanovnika Luhanska. Radilo se o napadu minobacačima na istočne četvrti grada. Pogođeni su autobus, trgovina i nekoliko stambenih zgrada", rekao je taj neimenovani dužnosnik.

Gradska uprava Luhanska ustvrdila je pak "veliki broj ranjenih" u bombardiranju.

Nije bilo moguće odrediti koja je strana odgovorna za tu pucnjavu.

U izvješću krajem srpnja, UN je optužio separatiste kao i redovne snage da koriste "teško oružje" u nastanjenim zonama.

Putin poslao poruku pomirenja s anektiranoga Krima

Ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je rekao da se Rusija kani zalagati za sebe, ali ne po cijenu sukoba sa svijetom, što se smatra pomirbenom porukom nakon više mjeseci grubih riječi u vezi s ukrajinskom krizom.

Putin je to rekao ruskim ministrima i zastupnicima krimskoga parlamenta. Rusija je početkom godine anektirala taj ukrajinski poluotok pa se očekivalo da će odatle Putin slati važne poruke o Ukrajini.

No Putinov ton ovaj je put bio prigušen i izbjegavao je oštre riječi kakve je dosad često upućivao zapadnim zemljama tijekom krize koja je odnose Zapada i Istoka srozao na hladnoratovsku razinu.

"Moramo mirno, dostojanstveno i djelotvorno graditi svoju zemlju, ne ograđivati je od vanjskoga svijeta", rekao je Putin. "Moramo se učvrstiti i mobilizirati, ali ne za rat ili za neku konfrontaciju, nego za naporan rad u ime Rusije."

Još je rekao da će Rusija sve učiniti da sukob u Ukrajini završi što prije i da prestane krvoproliće u toj zemlji.

Mnogi Putinovi kritičari u zapadnim prijestolnicama kažu da je i prije znao biti tako blag, ali da postupci na terenu nisu bili usklađeni s riječima.

Putin: Brojni europski čelnici žele kraj obračuna sankcijama

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak kako vjeruje da brojni europski čelnici jedva čekaju kraj obračuna sankcijama s Rusijom.

"Mislim da brojni ljudi u Europi, uključujući političare, moje kolege....žele što prije izaći iz ove situacije koja šteti našoj suradnji", rekao je Putin tijekom posjeta Krimu koji je Rusija pripojila ranije ove godine.

Dodao je da je nedavno razgovarao s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom i naslutio da je to i njegov stav.

Putin je izjavu dao na sastanku s francuskim poslovnim čovjekom Philippeom de Villiersom koji planira izgraditi zabavni park na Krimu.

Prvi čovjek Kremlja je ruskim ministrima i zastupnicima krimskoga parlamenta ranije rekao da se Rusija kani zalagati za sebe, ali ne po cijenu sukoba sa svijetom, što se smatra pomirbenom porukom nakon više mjeseci grubih riječi u vezi s ukrajinskom krizom.

"Moramo mirno, dostojanstveno i djelotvorno graditi svoju zemlju, ne ograđivati je od vanjskoga svijeta", rekao je Putin. "Moramo se učvrstiti i mobilizirati, ali ne za rat ili za neku konfrontaciju, nego za naporan rad u ime Rusije."

Još je rekao da će Moskva sve učiniti da sukob u Ukrajini završi što prije i da prestane krvoproliće u toj zemlji.

Kijev šalje vlastiti konvoj humanitarne pomoći na istok

Ukrajinske vlasti objavile su u četvrtak da su poslale vlastiti humanitarni konvoj za stanovništvo ustaničkih uporišta Donecka i Luhanska, dok je ruski konvoj na putu prema ukrajinskoj granici s istom misijom.

"U četvrtak 14. kolovoza poslat ćemo iz triju ukrajinskih gradova - Kijeva, Dnipropetrovska i Harkiva, konvoj kamiona s pomoći za stanovnike Luhanska i Donecka", objavila je novinska služba ureda predsjednika u priopćenju.

"Crveni križ rasporedit će tu pomoć civilnom stanovništvu regija Donecka i Luhanska", dvaju uporišta proruskih pobunjenika, dodaje se u priopćenju.

Ukrajinski konvoj, sastavljen od 15 kamiona s 240 tona najnužnijih proizvoda, zaustavit će se u gradu Starobilsku, lokalitetu pod nadzorom vlade, 97 km sjeverno od Luhanska, gdje će ga preuzeti Međunarodni odbor Crvenog križa.

Ukrajinske vlasti odlučile su u srijedu dodijeliti 570.000 eura za humanitarne potrebe stanovništva na istoku zemlje, žrtve četveromjesečnog sukoba između proruskih pobunjenika i lojalističkih snaga.

Ruski konvoj od Luhanska udaljen oko 100 km

Ruski konvoj s humanitarnom pomoći namijenjenoj civilima u istočnoj Ukrajini u četvrtak napreduje prema Luhansku od kojega je udaljen stotinjak kilometara, usred novih optužbi Kijeva prema kojima Moskva ne surađuje s međunarodnim organizacijama.

Konvoj koji čini gotovo 280 kamiona natovarenih s 2.000 tona hrane i lijekova stigao je pedesetak kilometara od granične postaje Izvarino od Luhanska udaljene daljnjih 50 km. U tom je gradu oko 200.000 stanovnika već dvanaesti dan bez vode i električne energije. Gradske su vlasti izvijestile da je u srijedu u bombaškim napadima smrtno stradalo puno civila, no točni podaci još nisu poznati.

Ruski dužnosnici ne izvješćuju gdje se točno nalazi konvoj, a državni mediji izvješćuju kako je na ruskom teritoriju u regiji Rostov.

Ukrajinci se žale da Moskva ni s kim ne koordinira kretanje konvoja. Zamjenik šefa ureda predsjednika Petra Porošenka Valerij Šali kazao je kako je Međunarodno povjerenstvo Crvenog križa dobilo nepotpun popis tereta koji se prevozi kamionima. "Među teretom je 700 tona vode i 30 tona soli, a to je nešto što već imamo", kazao je Šali.

Kijev, koji strahuje da je konvoj izlika za napad, prvobitno je inzistirao na tomu da Rusija preda humanitarnu pomoć Crvenom križu prije dolaska do granice te da kamioni tek potom prijeđu na teritorij koji drži vlada u blizini Harkiva.

Ukrajina odobrila zakon o sankcijama protiv Rusije

Ukrajinski parlament u četvrtak je odobrio zakon o uvođenju sankcija ruskim tvrtkama i osobama koje podupiru i financiraju separatiste u istočnoj Ukrajini.

Vlada je već pripremila popis s imenima 172 državljana Rusije i drugih zemalja te s nazivima 65 ruskih tvrtki, među kojima je i Gazprom, kojima će se uvesti sankcije "jer financiraju terorizam".

Nakon današnjeg glasovanja premijer Arsenij Jacenjuk članovima parlamenta je kazao kako je Ukrajina napravila povijesni korak. "Usvajanjem zakona o uvođenju sankcija pokazali smo da je zemlja u stanju sama se zaštititi. Zakon bi trebao predstavljati jasan odgovor bilo kojem agresoru ili teroristu koji prijeti našoj nacionalnoj sigurnosti, vladi ili našim državljanima", kazao je.

Ukrajina je u ponedjeljak izvijestila da će europske energetske tvrtke morati pristati na značajne revizije ugovora kada budu kupovale ruski prirodni plin, ukoliko parlament odobri sankcije uvedene protiv Gazproma.

Rusija je najveći opskrbljivač europskih zemalja plinom i zadovoljava gotovo trećinu potreba u regiji. Polovina plina do europskih klijenata stiže preko Ukrajine. Europske tvrtke strahuju da bi ukrajinske sankcije mogle prekinuti opskrbu Europe tijekom zimskih mjeseci. No u srijedu je tvrtka Naftogaz u vlasništvu države izvijestila kako sankcije neće nužno pogoditi Gazprom.

Imena ruskih tvrtki i pojedinaca obuhvaćenih sankcijama neće biti objavljena dok predsjednik Petro Porošenko potpisom ne odobri zakon.