Godišnji rast potrošačkih cijena bio je prije svega potaknut rastom cijena prehrambenih proizvoda, iako je u srpnju djelomično ublažen bazni učinak porasta cijena voća i povrća tijekom srpnja prošle godine. Tako su cijene prehrane porasle za 4,6% godišnje, što je usporavanje u odnosu na godišnji rast od 6,6% u lipnju.

 

Cijene povrća su pri tome porasle za svega 0,2% godišnje (18,9% u lipnju), a voća za nešto viših 7,6% (12,6% u lipnju). Međutim, razmjerno snažan rast u srpnju su ostvarile cijene mlijeka, sira i jaja (12,8% godišnje). Rastu potrošačkih cijena pridonijele su i cijene duhana koje su u srpnju porasle za 15,6% godišnje (8,1% mjesečno).

 

S druge strane, s obzirom da vanjskih pritisaka na cijene energije nema, a iščeznuo je i učinak porasta domaćih cijena energije, cijene energije su u srpnju imale neutralan učinak na indeks potrošačkih cijena. Na godišnjoj razini vidljiv je i rast cijena ugostiteljskih usluga. Cijene hrane i pića u ugostiteljskim objektima više su za 1,4% godišnje, a usluga smještaja za 6,6% godišnje. Primjetan je i rast cijena paket aranžmana od 4,5% godišnje te za 13,1% mjesečno (uobičajeno za srpanj).

 

Godišnje stope rasta potrošačkih cijena od početka krize pokazuju da su snažniji inflatorni pritisci bili u najvećoj mjeri generirani rastom administrativno utvrđenih cijena, odnosno rastom troškova, dok poticaj rastu cijena zbog oporavka i rasta potražnje izostaje.

 

U narednim mjesecima očekuje se zadržavanje razmjerno niskih stopa inflacije, iako bi rast trošarina na goriva trebao utjecati na indeks potrošačkih cijena. Bez oporavka gospodarstva pritisaka na rast cijena nema, a s druge strane ulaskom u Europsku uniju trebalo bi doći i do pojeftinjena određenih proizvoda i usluga (primjerice komunikacijskih usluga).