Ilustracija: Arhiva

HRVATI su 2011. bili treća po veličini skupina doseljenika izvan EU-a koji su u Njemačkoj dobili radnu dozvolu. Ispred njih su građani Indije i SAD-a. Od građana EU-a, u Njemačkoj su najbrojniji doseljenici Poljaci.

Deutsche Welle donosi priču o dr. Sanji Ramljak koja je prije devet godina napustila Hrvatsku i preselila se u Mainz. Nakon završenog studija biologije na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, magistrirala je, godinu i pol sudjelovala na jednom istraživanju u Njemačkoj te se vratila u Zagreb gdje joj je na jednom znanstvenom institutu bilo obećano stalno radno mjesto.

Međutim, ni nakon godinu i pol honorarnog angažmana: "Ništa posao, ništa novac", priča Sanja Ramljak. I onda se bacila u potragu za prilikama u inozemstvu. Prvi joj je izbor bila Engleska, no preko kontakata koje je stekla u znanstvenim krugovima ponuda je stigla iz Njemačke. Dobila je priliku da stekne doktorat na Sveučilištu u Göttingenu. Zadnjih devet godina živi i radi u Njemačkoj, a od 2010. ima stalni posao u jednoj privatnoj tvrtki, na Institutu za kliničko istraživanje i razvoj u Mainzu.

Kako je istaknula, put do stalnog radnog mjesta i ekonomske sigurnosti u Njemačkoj nije, čak ni za visok obrazovane stručnjake u zanimanjima koja se traže, potpuno lagodan ni bezbrižan. Mnogo je potpisivanja tek kratkoročnih ugovora, redovitih posjeta Uredu za strance i produljivanja viza te neizvjesnosti hoće li za sljedeći projekt, pa tako i novi ugovor, biti novca. No nesigurnost za budućnost i kratkoročni ugovori nisu sudbina samo stranaca u Njemačkoj, pod takvim uvjetima rade i Nijemci.

Nedostaje im visokokvalificirane radne snage

U Njemačkoj godinama pokušavaju riješiti problem nedostatka visokokvalificirane radne snage u pojedinim zanimanjima, no uvjeti koje zemlja nudi, nisu do sad previše privlačili stručnjake izvana. Još puno prije no što je ovog ljeta uvedena tzv. Plava karta, koja znatnije olakšava dolazak visokoobrazovanih građana zemalja koje nisu članice EU-a, političari su pokušali riješiti problem.

Otkako je 2011. u Njemačkoj ukinuta zabrana rada koja je vrijedila za radnike iz osam novih zemalja EU-a bilježi se stalni porast njihova broja u Njemačkoj. Ukupno je iz tih zemalja u prvoj godini nakon ukidanja zabrane, u Njemačku doselilo 89.000 ljudi. Većina ih je iz Poljske i Mađarske. No ipak se nije dogodilo masovno preseljavanje s europskog istoka u Njemačku, čega su se bili pribojavali Nijemci. Međutim, ni zemlje s juga ili istoka EU-a nisu dovoljan izvor radne snage, a tu su svoju šansu vidjeli i Hrvati.

Prema podacima Njemačkog Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF), 2011. je u Njemačkoj dozvolu za rad dobilo 3.778 građana koji su došli iz Hrvatske. 2009. se u Njemačkoj zaposlilo 1.849 Hrvata, a 2010. njih 2.008. Oni su, navode u BAMF-u, u spomenutom razdoblju bili treća po veličini skupina doseljenika izvan EU-a koji su u Njemačkoj dobili dozvolu za rad. Ispred njih su bili građani Indije (4.720 osoba) i SAD-a (3.838 osoba). Iako nisu objavljeni točni podaci o stručnoj spremi ovih radnika, njemačke službe navode da je visok postotak njih visokokvalificiran, odnosno da su završili studij.

I još jedna zanimljivost: Na temelju posebnog članka zakona o useljavanju, stranom se građaninu koji je tek došao u Njemačku može i odmah dodijeliti stalna dozvola boravka, što uključuje i stalno radno mjesto i gotovo potpunu ekonomsku sigurnost. Ovaj se članak odnosi prije svega na znanstvenike s posebnim stručnim znanjem ili na vodećim funkcijama. Prošle je godine,hrvatskih građana koji su u Njemačkoj dobili ovakvu dozvolu bilo - četiri.