Reforma javne uprave: Uvesti ocjene za državne i javne službenike da bi se najgorima mogli uručiti otkazi
Foto: Hina
VEĆ godinama se priča o potrebi reforme javne uprave, čija neučinkovitost blokira cijelu državu, no niti jedna Vlada nije se usudila ozbiljno pokrenuti procese koji bi povećali njenu efikasnost, smanjili troškove i osigurali zadovoljavajuću razinu kvalitete usluge koju nam javni službenici pružaju.
Osim što je neučinkovit, Hrvatska ima jedan od najskupljih javnih sektora u Europskoj uniji, te je trošak za zaposlene prema podacima za 2013. iznosio 12 posto bruto društvenog proizvoda.
Nezavisna saborska zastupnica Martina Dalić izradila je prijedlog reforme kojim bi se omogućila depolitizacija javne uprave i uveo jedinstveni sustav plaća koji bi motivirao zaposlenike.
Kvalitetnima veća plaća, lošima otkaz
Dalić predlaže jedinstveni sustav upravljanja plaćama i vrednovanja rada u državnoj i javnoj službi kroz uvođenje platnih razreda.
U takvom sustavu porast plaće ostvarivao bi se isključivo na temelju ocjene radnog učinka, a ne kao do sada na temelju godina radnog staža.
Uveo bi se sustav ocjenjivanja radne učinkovitosti na temelju utvrđenih i mjerljivih kriterija,a dobivene ocjene bi bile jedini kriterij za podizanje plaće, najvažniji kriterij za napredovanje ali i razlog za otkaz, ako zaposlenik nema zadovoljavajuće ocjene.
Na primjer, dvije uzastopne ocjene "izuzetan" ili tri uzastopne ocjene "primjeran" ili pet uzastopnih ocjena "dobar" i više donose automatsko promicanje za jedan platni stupanj. U slučaju negativne ocjene uslijedio bi otkaz.
Prema prijedlogu, uvela bi se mogućnost da najkvalitetniji zaposlenici mogu imati jednaku ili veću plaću od rukovoditelja.
Kontrola troškova osigurala bi se ograničavanjem broja službenika koji mogu biti ocijenjeni opcjenom "izuzetan" i "primjeren", (na 6 i 12 posto zaposlenih), a time bi se uvela i kokurencija koja bi povećala kvalitetu rada.
Uvesti profesionalce u javnu upravu
Kako bi se poboljšala kvaliteta javne uprave nužno je provesti i njenu depolitizaciju, na način da se smanji broj političkih imenovanja.
Mnoge upravljačka mjesta bi se, prema prijedlogu Martine Dalić transformirala u profesionalne pozicije, pa bi se tako ravnatelji uprava u ministarstvima, pomoćnici ravnatelja HZZO-a, HZZ-a i sličnih institucija birali na javnim natječajima, na mandat od pet godina, koji je duži od političkog mandata, što bi osiguralo kontinuitet rada i povećalo stabilnost sustava.
Također, predlaže se povećanje transparentnosti biranja službenika za najviše rukovodeće razine, na način da se kvalifikacije i rezultati testiranja za izabranog kandidata i deset najboljih, javno objavljuju na internetskim stranicama državnog tijela. Takav način izbora vrijedio bi za sve rukovodeće službenike koje imenuje Vlada.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati