Foto: Hina

ISKLJUČIVANJE Radimira Čačića iz HNS-a 'po kratkom postupku' ponovno je aktualiziralo pitanje unutarnje demokratičnosti stranaka, koje gotovo bez iznimke omogućuju brisanje iz članstva neposlušnih članova, kojima na kraju ne preostaje ni mogućnost žalbe na takve odluke najviših stranačkih tijela.

Čačić je iz stranke isključen na temelju Pravilnika o članstvu nad kojim nadležnost nema ni Ministarstvo uprave, koje provjerava tek jesu li sa Zakonom o političkim strankama usklađeni stranački statuti, ali ne i pravilnici i drugi akti koji se donose na osnovi statuta.

Naše političke stranke unutar sebe užasno su nedemokratične

Šef katedre za upravnu znanost na zagrebačkom Pravnom fakutetu Ivan Koprić tumači kako je unutarnja organizacija stranke stvar njezinih članova.

"Političke stranke, slično kao udruge, stvar su slobodnog udruživanja građana i ovdje se ne radi o pravu koje pojedinca štiti pred pravnim sustavom i jamči mu mogućnost žalbe na odluke tijela javne vlasti. Pitanje je dogovora članova kako će rješavati međusobne odnose u strankama", kazao je Koprić Hini.

Napominje, međutim, da je posebno pitanje unutarnja demokratičnost stranaka. "Naše političke stranke unutar sebe užasno su nedemokratične i među njima u tomu nema neke razlike. Zbog toga proizvode ličnosti koje se ponašaju kao 'Bog i batina' prvo u strankama, a onda i kad dođu na pozicije u državi", rekao je Koprić, koji upozorava da je unutarnja demokratičnost stranaka pretpostavka demokratičnosti političkog života uopće.

Stranke u Hrvatskoj su militarističke organizacije u borbi za vlast

Njegov kolega i nezavisni saborski zastupnik Josip Kregar, koji je u Sabor izabran s liste SDP-a, smatra da odlučivanje unutar stranaka treba precizirati zakonom.

"Hrvatskoj nedostaje vanjski zakonski standard za donošenje demokratskih odluka unutar stranke", kaže Kregar i pojašnjava kako bi to 'vanjsko rješenje' za unutarstranačke odnose trebalo štiti članove stranke u njihovim pravima, s posebnim naglaskom na pravo da misle slobodno.

"Političke stranke u Hrvatskoj nisu demokratske institucije, već su napravljene po uzoru na vojsku i crkvu te njima ne trebaju slobodni mislioci, nego pukovnici, kapetani i soldati. Stoga nije neobično nastojanje političkih stranaka da ostvare unutarstranačku stegu. One su militarističke organizacije u borbi za vlast, a u zemljama poput Hrvatske, kojima nedostaje politička kultura to prerasta u borbu svih protiv sviju, bez ikakvog kriterija", tvrdi Kregar.

Upozorava na 'patološku situaciju' u životu stranaka te zaključuje da je unutarstranačka demokracija pretpostavka zdrave demokracije u društvu.

Da je isključenje članova bez mogućnosti žalbe moguće i u drugim strankama pokazao je nedavno primjer bivše glasnogovornice vlade Ivice Račana Aleksandre Kolarić, koja je zbog javnog kritiziranja politike predsjednika stranke i premijera Zorana Milanovića izbačena iz SDP-a. Učinjeno je to odlukom stranačkog Predsjedništva i bez mogućnosti žalbe, a na sjednicu na kojoj se odlučivalo o njezinoj sudbini Kolarić nije bila pozvana.

Ekspresno brisanje iz članstva nekada je poznavao i Statut HDZ-a, iz kojeg su, također odlukom Predsjedništva, po kratkom postupku izbrisani bivši saborski zastupnik Ljubo Ćesić te bivši predsjednik stranke i premijer Ivo Sanader.

Taj je statut, međutim, promijenjen 2011., na posljednjem izbornom saboru HDZ-a pa novi predsjednik Tomislav Karamarko više nije mogao svoju prethodnicu Jadranku Kosor isključiti tako jednostavno.

Naime, Kosorovoj je, nakon odluke Časnog suda o isključenju zbog "nanošenja štete ugledu stranke", koju je također 'zaradila' javnim kritiziranjem nekih odluka novog stranačkog vodstva, preostalo još i pravo žalbe pred stranačkim Predsjedništvom, koje je donijelo konačnu odluku i bivšu predsjednicu izbrisalo iz članstva.

Nakon te odluke, Kosor je od Ustavnog suda zatražila da ocjeni ustavnost postupka njezina isključenja, tvrdeći da su stranačka tijela u nekoliko koraka prekršila Statut HDZ-a, zakone i Ustav, budući da su u Časnom sudu sjedili članovi stranačkih tijela kojih je i ona bila članica, što Statut izrijekom zabranjuje.

Odluka je donesena na zatvorenoj sjednici, iako je Kosor tražila da sjednica bude javna.

Kosor tvrdi da je samo zbog njezina slučaja donesen i posebni postupovnik, kojim je propisano da je može braniti isključivo odvjetnik koji je ujedno i član HDZ-a i koji ne pripada temeljnoj organizaciji kojoj ona pripada.

"Puki je slučaj da je moj odvjetnik Krunoslav Olujić bio prijavljen u Osijeku, jer da je imao prebivalište u Zagrebu, ne bi me mogao braniti", kaže Kosor, koja je zbog svega od Ustavnog suda zatražila da ocjeni ustavnost postupka njezina isključenja iz HDZ-a, no na taj zahtjev još nije dobila odgovor.

"I najdemokratičniji stranački statut može se izigrati podstatutarnim aktima", zaključuje bivša predsjednica HDZ-a.

Unatoč isključenjima u drugim strankama, Čačićev je slučaj ipak specifičan, jer se taj dugogodišnji predsjednik HNS-a, za razliku od svojih kolega, čak nije mogao ni javno očitovati o onom što mu je Predsjedništvo stranke stavilo na teret, budući da je u zatvoru.