Silovanje kao oružje - zastrašujuće brojke: UN usvojio deklaraciju o eliminaciji seksualnog nasilja u ratu

Foto: Arhiva

GLASOVIMA zastupnika 113 zemalja članica Generalne skupštine UN-a usvojena je Deklaracija o seksualnom nasilju koja sadrži niz praktičnih i političkih obaveza koje svaka zemlja treba poduzeti kako bi se zaustavilo korištenje silovanja i seksualnog nasilja kao oružja rata.

Usvajanje ove deklaracije već duže vrijeme zagovara američka glumica i ambasadorica Unicefa Angelina Jolie kojoj su najveću podršku pružili britanska vlada i UNIFEM.

U kampanju lobiranja uključilo se i niz organizacija s Balkana te organizacija TRIAL i njeni predstavnici u Bosni i Hercegovini. Lejla Mamut, direktorica organizacije u BiH, kaže da je položaj žena žrtava ratnog silovanja u BiH i danas izuzetno težak.

"One uglavnom žive u teškoj financijskoj situaciji, nemaju psihosocijalnu podršku koja im je prijeko potrebna, pristup besplatnoj pravnoj pomoći, obično nisu zaposlene... Što se tiče ostvarivanja prava, na teritoriju Federacije im je lakše ostvariti obiteljsku invalidninu na osnovu statusa žrtve rata, dok je u Republici Srpskoj to teško ili nemoguće jer moraju dokazati 60 posto tjelesnog oštećenja, što je gotovo nemoguće nakon toliko godina od zločina. Istovremeno, počinitelji ovih zločina još uvijek žive slobodno, u nekim situacijama čak i u istom mjestu gdje i te žene. Oni se viđaju i obitelji im se poznaju. Mali je broj žena koje odluče pokrenuti kazneni postupak protiv počinitelja, uglavnom zbog nedostatka psiho-socijalne pomoći koja bi im olakšala da to učine, ali i zbog činjenice da se plaše", kaže Mamut agenciju Anadolija.

Dobra platforma za buduće sukobe

Deklaracija koja je usvojena, smatra ona, može utjecati na to da država preuzme odgovornost u određenim segmentima, "dakle, da se poboljša status žena žrtava silovanja i seksualnog napada, kao i na prevenciju seksualnog zlostavljanja i silovanja, a to je ono čemu težimo svi i u BiH i u svijetu".

Deklaracija je, kako je opisao ministar vanjskih poslova Velike Britanije William Hague, ambiciozna i osigurava platformu za buduće praktične aktivnosti pružanja podrške zemljama u ratu i neposredno nakon rata, kako bi se odlučnije nosile s ovim problemom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Prema podacima UN-ove akcije protiv seksualnog nasilja u ratu, većina žrtava današnjih ratova su civili, uključujući žene koje se suočavaju s naročito okrutnom vrstom nasilja. Silovanje je često oružje rata koje se koristi za postizanje vojnih i političkih ciljeva, kao što je bio slučaj u Bosni i Hercegovini ili Ruandi.

Zastrašujuće brojke

UN-ovi podaci govore da je u Ruandi tijekom rata i genocida 1994. godine silovano između 100 i 250 tisuća žena. Isti izvor ukazuje na to da je oko 60 tisuća žena silovano za vrijeme građanskog rata u Sierri Leoneu (1991. -2001.), više od 40 tisuća u Liberiji (1989.-2003.), oko 60 tisuća u zemljama bivše Jugoslavije (1991.-1995.), od čega najviše u BiH, te oko 200 tisuća u Demokratskoj republici Kongo od 1998. godine.

Posljedice ove vrste nasilja ostaju godinama nakon što su ratovi okončani te utječu kako na zajednice tako i na proces pomirenja i obnove mira.

Sve do rata u BiH, seksualno nasilje nije bilo prepoznato kao oružje u ratu, ni okarakterizirano kao ratni zločin. Haški sud je 2001. godine procesuirao osobe koje su krive za masovna silovanja tijekom rata te izrekao drastične kazne i to Dragoljubu Kunarcu, koji je osuđen na 28 godina, Radomiru Kovaču osudivši ga na 20 godina, i Zoranu Vukoviću koji je osuđen na 12 godina.

Silovanje kao ratno oružje prepoznato tek tijekom rata u BiH

Ova proces, kao i sve koji su uslijedili, omogućila je deklaracija koju je Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo u prosincu 1992. godine, kojom su prepoznali "masivno, organizirano i sustavno zarobljavanje žena, posebno muslimanki u Bosni i Hercegovini", kao međunarodni zločin te su pozvali na sankcioniranje. Nakon toga je statutom Suda silovanje, ako je počinjeno tijekom rata, izjednačeno sa zločinima kao što su mučenje i istrebljenje.

Vijeće sigurnosti od tada je angažirano na borbi protiv silovanja kao oružja rata te su usvojili niz deklaracija i rezolucija. Od 2010. godine, glavni tajnik UN-a imenuje i svog specijalnog predstavnika o seksualnom nasilju u ratovima i danas je to Zaineb Hawa Bangura.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara