Slovenija želi skladištiti nuklearni otpad iz Krškog s Hrvatskom
Foto: FAH
U SLOVENIJI za sada nema službenih reakcija na informacije da će Hrvatska do ljeta Europskoj komisiji predstaviti plan zbrinjavanja svog nuklearnog otpada, pa i onog iz zajedničke nuklearke u Krškom, ali u slovenskoj državnoj agenciji i dalje smatraju da bi zajedničko skladištenje na lokaciji u Sloveniji bilo jeftinije i racionalnije.
Kako su u izjavi za Slovensku televiziju u četvrtak naveli u državnoj agenciji za radioaktivni otpad (ARAO), međudržavni ugovor s Hrvatskom o nuklearki iz 2001. godine predviđa da će Slovenija i Hrvatska nastojati postići zajedničko rješenje za skladištenje otpadaka iz nuklearke i da se to može postići sve do 2023. godine, kada istječe prvi rok za zatvaranje nuklearke, dok bi se dva skladišta na lokacijama u dvije države gradila samo ako zajednički dogovor ne bi bio moguć.
Zajedničko deponiranje radioaktivnog otpada na lokaciji u Vrbini kod Krškog za obje bi države bila sigurnija i jeftinija varijanta, kažu u slovenskoj državnoj agenciji.
Alternativa s dva skladišta i dalje otvorena
Za sada je projektirana samo gradnja jednog podzemnog silosa za smještaj polovice radioaktivnog materijala iz nuklearke koji treba zbrinuti Slovenija, a investicijska vrijednost projekta je 157 milijuna eura. No, u agenciji dodaju da je i dalje aktualna alternativna varijanta s gradnjom proširenog skladišta s dva silosa. U takvo bi skladište stali i otpaci koje mora zbrinuti Hrvatska. U tom bi slučaju cijena bila 178 milijuna eura, a svaka bi suvlasnica nuklearke prema međudržavnom sporazumu dala polovicu potrebnih sredstava. U dva bi se silosa moglo smjestiti 9.400 kubičnih metara srednje i niskoradioaktivnog materijala. Ova varijanta dolazi u obzir samo ako se države dogovore o zajedničkom skladištenju, do čega do sada nije došlo, pa Hrvatska traži lokaciju na svom teritoriju, naveli su u slovenskoj agenciji.
Godišnji troškovi rada slovenskog odlagališta procjenjuju se na nešto više od 8 milijuna eura godišnje.
Plan gradnje prihvaćen 2014. godine
Plan gradnje na lokaciji Vrbine prihvaćen je lani na lokalnoj i državnoj razini, a stanovnici Vrbine udaljeni samo 400 metara od nuklearke, dobili su kompenzaciju i nove kuće na drugoj lokaciji. Lani je naručena i projektna dokumentacija za gradnju silosa, a skladište bi trebalo početi djelovati 2020. godine.
Prema napisima u hrvatskim medijima hrvatska agencija za nuklearni otpad već je donijela odluku da lokacija za zbrinjavanje srednje i niskoradioaktivnog nuklearnog otpada bude u Hrvatskoj, pri čemu se kao vjerojatna spominje lokacija blizu Dvora na Uni. Hrvatska strana ocjenjuje da je financijski povoljnija varijanta imati skladište na svom teritoriju.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati