Sprema li se nova pljačka kroz "predstečajne nagodbe za građane"?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Hina
NAKON predstečajnih nagodbi za tvrtke, koje su najavljivane kao spas za radna mjesta, a pretvorile su se u pljačku proračuna i malih vjerovnika, možemo očekivati novi krug pljačke, kroz "predstečajne nagodbe za građane".
Zamjenik ministra financija Boris Lalovac, izjavio je ovoga tjedna, da se država odlučila aktivno uključiti kako bi pomogla građanima u rješavanje problema, te kako će model predstečajne nagodbe pokušati primijeniti na građane.
Scenarij obmane je isti, prvo su se spašavala radna mjesta, a sada se spašavaju ugroženi građani.
Prema najavama, dugovi do sto tisuća kuna rješavali bi se u dogovoru s vjerovnicima, a oni veći od 100 tisuća kuna rješavali bi se kroz model osobnog bankrota.
Prema podacima Financijske agencije, trenutno je u blokadi oko 307 tisuća građana, a njihov dug iznosi 24,4 milijarde kuna.
No, taj podatak o "blokiranim građanima" može zavarati, jer su u statistiku uvršteni i obrtnici, te fizičke osobe koje obavljaju djelatnost, tako da se samo manji dio tog duga odnosi na obične građane.
Prema podacima koje smo dobili od FINA-e (stanje 31.12.2013.), dug do dvije tisuće kuna ima 52,6 tisuća građana,a njihov ukupni dug iznosi samo 52,6 milijuna kuna, što je 0,22 posto od ukupnog duga.
Ukupno 268 tisuća građana ima dug do 100 tisuća kuna, te njihovi dugovi iznose 4,7 milijardi kuna.
Broj blokiranih građana u odnosu na iznos duga (Izvor: FINA, podaci za 31.12.2013.)
Iako su se mnogi ponadali da bi, najavaljenim zakonom o osobnom bankrotu, njihovi dugovi mogli biti otpisani, to nije baš tako.
Zakon koji omogućuje otpis dugova već je donesen. Koliko su vam otpisali?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Naime, krajem prošle godine Sabor je usvojio Izmjene zakona o porezu na dobit. Tim je izmjenama omogućeno bankama da poreznu osnovicu umanje za iznos otpisanih potraživanja građanima, kojima mjesečna rata ugrožava egzistenciju.
Prema članku 9., stavak 5, Zakona o porezu na dobit "u porezno priznate rashode kreditne institucije uključuje se iznos otpisa potraživanja od nepovezane fizičke osobe, u skladu s kriterijima i postupcima kreditne institucije, po osnovi odobrenih stambenih kredita, te dospjele kamate iskazane u prihodima do trenutka otpisa ako je utvrđeno da je otpis proveden radi olakšanja otplate kredita korisnicima kojima iznos mjesečne otplatne rate ugrožava osnovne životne potrebe, odnosno kako bi se spriječilo provođenje ovrhe od strane kreditne institucije nad jedinom stambenom nekretninom u kojoj korisnik kredita ima prijavljeno prebivalište i u kojoj trajno boravi".
Da li je došlo do značajnijeg otpisivanja dugova građanima? Nije, niti neće. Država ne može prisiliti vjerovnike da otpisuje dugove građanima, ako se imaju iz čega naplatiti, te je eventualni otpis isključivo dogovor između vjerovnika i dužnika.
Na samo 2455 blokiranih građana otpada polovica duga (Izvor: FINA)
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Siromašni građani sa poreznim dugom od 68 milijuna kuna
No, osim tih stotina tisuća građana, koji su u blokadi završili zbog neimaštine, i čiji dugovi su nastali neplaćanjem rata stambenih kredita, komunalnih usluga i računa telekom operaterima, nalaze se i oni sa višemilijunskim dugovima, kojima je najavljeni zakon i namijenjen.
Podaci Fine pokazuju da čak 12 milijardi kuna, što je polovica ukupnog duga građana u blokadi, otpada na samo 2.455 građana. Kako su ti dugovi nastali, pitanje je na koje odgovor može dati Dinko Cvitan, odnosno DORH.
Ako se prisjetimo liste poreznih dužnika, tamo se pri vrhu liste nalaze građani sa dugovima koji se mjere u desecima milijuna kuna. Prema stanju sa 27.01. ove godine, prvi na listi, u kategoriji građana dužan je čak 68,4 milijuna kuna duga, drugi 41,5 milijuna, treći 27,1 milijun, itd.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na petom mjestu, primjerice, nalazi se velikogorički tajkun Željko Žužić, čiji dug iznosi 16,5 milijuna kuna, a koji je krajem prošle godine završio u Remetincu zbog sumnji u zloupotrebu položaja i ovlasti, kojima je navodno stekao 373 milijuna kuna.
Nije teško predvidjeti kako će se odvijati te predstečajne nagodbe za (bogate) građane.
Sudeći po predstečajnim nagodbama za tvrtke, država će veći dio svog potraživanja otpisati, čime će biti oštećen državni proračun, a ono malo imovine, koja nije uspjela ostati sakrivena ići će vjerovnicima.
Sav kriminal koji se događao, time se legalizira, a odgovornost za gomilanje dugova prema državi neće snositi nitko.
Udruga Franak: Neobjašnjivo je da javnost ne zna sastav radne skupine za izradu zakona
U Udruzi Franak smatraju da država svakako ima mogućnosti propisati mehanizme kojima bi se riješio velik dio trenutne situacije prezaduženosti građana i nenaplativosti kredita. Osobni bankrot ili stečaj bilo bi adekvatno rješenje za mnoge, kada bi se primijenio dobar model uzimajući u obzir aktualna saznanja i relevantna istraživanja te preporuke Europske komisije vezano uz ovo područje.
"Neobjašnjivo je, međutim, da sastav radne skupine za izradu Zakona o osobnom bankrotu/stečaju nije javno dostupan. A pitamo se da li je Ministarstvo pravosuđa u radnu skupinu uključilo ijednu potrošačku udrugu, budući da smo iz medija mogli saznati da je uključeno bankarsko interesno udruženje, odnosno HUB", navode za Index iz Udruge Franak.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati