Ilustracija: Guliver image/Getty images

IAKO kalendarski još uvijek traje zima, što se vremena tiče - proljeće je već tu. Pred nama je sunčani tjedan, s temperaturama koje će, kako će se bližiti idući vikend, dosezati i 20 stupnjeva Celzijevih.

Prema prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda, sutra će biti barem djelomice sunčano. Prolazno više oblaka bit će ponajprije u Slavoniji i Posavini, a poslijepodne i drugdje. Vjetar još povremeno umjeren sjeveroistočni, u gorju i jak, poslijepodne će slabjeti. Na Jadranu u početku umjerena i jaka bura, lokalno s olujnim udarima, na srednjem i južnom Jadranu tijekom dana će prolazno oslabjeti i okrenuti na vjetar s mora. Najniža temperatura zraka od -1 do 4, na Jadranu od 7 do 12. Najviša dnevna između 8 i 13, na moru i u unutrašnjosti Dalmacije od 13 do 18°C.

I narednih dana uslijedit će lijepo vrijeme. Na kopnu će biti pretežno sunčano sa slabim vjetrom i podjednako toplo. U srijedu ponegdje u zapadnim krajevima prolazno umjerena naoblaka te umjeren sjeveroistočni vjetar. I na moru vedro uz većinom umjerenu buru. U četvrtak će bura oslabjeti i zapuhat će maestral.

Proljeće ove godine, kako se navodi na stranicama DHMZ-a, službeno stiže 20. ožujka u 17.57 sati.

Je li ožujak zimski ili proljetni mjesec?

Lijepim vremenom u ožujku pozabavio se i Crometeo, koji piše kako je meteorološki proljeće započelo još 1. ožujka.
 
U hladnijem dijelu godine nad Jadranom, kao i nad ostatkom Sredozemlja, prevladava područje sniženog tlaka zraka. Sredozemno more je toplije od ohlađenog euroazijskog kopna gdje dominira prostrana kontinentalna anticiklona, pa se u Sredozemlju uspostavi jedinstveno područje sniženog tlaka zraka u čijem je sastavu i područje Jadrana.

Zato nije neobično da se najveći broj ciklona na Jadranu bilježi upravo od listopada do travnja. Prosječno, najhladnija dva zimska mjeseca su siječanj i veljača. Tada se Jadransko more dovoljno ohladi da se, inače živa, ciklonalna aktivnost u hladnijem dijelu godine uspori. Anticiklona u siječnju i veljači, koja dominira središnjom i istočnom Europom, često pruži svoj ogranak prema Jadranu. Ovakav scenarij nije se dogodio u zimi iz nas, naprotiv, nizale su se ciklona za ciklonom, a iste su nam donijele obilne kiše i rekordno visoke temperature zraka. Stabilno vrijeme s obiljem sunca zna potrajati i duži niz dana za vrijeme dominacije hladne zimske anticiklone. Početkom ožujka atmosferska se cirkulacija, uvjetovana očekivanim produljenjem svijetlog dijela dana, počinje mijenjati.

Ožujak je, klimatološki gledano, prvi proljetni mjesec. Zemlja, na svojoj putanji oko Sunca, postavlja se u takav položaj da sunčeve zrake u naše krajeve dopiru pod sve okomitijim kutom na podlogu. Osim toga, i omjer trajanja dana i noći sve se više izjednačava, da bi se oko 20. ožujka, kada se Sunce nađe okomito nad Ekvatorom, taj omjer potpuno izjednačio. Tim trenutkom nastupa i astronomsko proljeće, dok je u klimatološkom smislu, ono nastupilo zamjetno prije toga, 1. ožujka, što je prvi dan meteorološkog proljeća. Taj naziv potječe od samih meteorologa.

Sukladno svojim kriterijima, meteorolozi smatraju da se ožujak ne može svrstati među zimske mjesece kao što su to prosinac, siječanj i veljača. Zbog toga se cijeli ožujak proglašava proljetnim mjesecom jer u njemu ima puno više obilježja proljetnog nego pravog zimskog vremena.

Srednje mjesečne temperature u ožujku još su relativno niske. One variraju od prosječnih 6°C u nizinama unutrašnjosti do 12°C na otocima Dalmacije. Ožujak je prvi mjesec u kojem se počinje osjećati izražen porast temperatura u odnosu na zimsko razdoblje. Pogotovo se to odnosi na dnevne temperature, koje se pod utjecajem već podosta snažnog sunčeva zračenja, nerijetko penju preko 15°C, a ponekad, doduše rijetko, i iznad 20°C.

Primjerice, u Šibeniku je temperatura zraka 23.02.1977. dosegnula ljetnih 26,2°C! Temperatura mora, zbog fizikalnog svojstva vode da dugo zadržava akumuliranu toplinu, te da joj, dok je hladna, treba mnogo vremena da se zagrije, ne slijedi tako brz porast kao i zrak. Zbog toga što se kopno mnogo brže grije od mora, dnevne temperature će u ožujku često biti više uz obalu nego na otvorenom moru. Jutarnje temperature zraka ne rastu tako brzo kao dnevne, iako se i u njihovom statističkom prikazu vidi primjetan odmak od jutarnjih temperatura u siječnju i veljači.

Marčane bure

Mnoge pučke izreke i vjerovanja uz ožujak vezuju tzv. marčane bure. Vjeruje se da u ožujku moraju zapuhati 3 snažne bure. Ovakvo vjerovanje često ima utemeljenja u stvarnosti jer je ožujak jedan od najvjetrovitijih mjeseci na Jadranu, a bura je najčešći vjetar.

Pučki meteorolog čak predviđa i 3 datuma u ožujku u kojima se bura javlja, no datumi su različiti u pojedinim krajevima. Osobito često se navode datumi 7., 17. i 27. ožujka. Ponegdje se na srednjodalmatinskim otocima navode datumi 7., 14. i 21. ožujka.

Ovakve datume ipak treba uzeti sa velikom dozom rezerve jer, iako spomenuti datumi ponekad donesu buru, često se dogodi da bura u te datume uopće ne zapuše, a moguće je da tzv. marčane bure sasvim izostanu.

Ožujak je prijelazno razdoblje proljeća u zimu, stoga složena gibanja opće atmosferske cirkulacije nisu jednaka svake godine. Zima je ponekad hladna, ponekad topla, pa tako i ožujak s vremena na vrijeme iznenadi brojnošću i intenzitetom svojih ciklona, ali i "mirnim" vremenom bez jakih vjetrova.

Na širem splitskom području bura prosječno najčešće i najjače puše u prvoj dekadi ožujka, a najrjeđe u drugoj. Opet je česta krajem treće dekade, kada se obično jave jača, ali kratkotrajna zahlađenja.