Što Hrvati misle o intervenciji u Siriji: Svega 15 posto građana podržava vojni udar

Ilustracija: Guliver image/Getty images

U OKVIRU redovitog mjesečnog istraživanja agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, ovaj je mjesec prema narudžbi HRT-a provedeno i istraživanje odnosa hrvatskih građana prema najavljenim vojnim udarima na Siriju pod vodstvom SAD-a.

Svega 15 posto hrvatskih građana podržava vojno rješenje, dok ih se više od dvije trećine (69,1%) protivi vojnim udarima na ciljeve u Siriji, uz 15,1% onih koji nemaju stajalište o ovoj temi.

Najčešću potporu vojnom rješenju daju birači HDSSB-a (33,3% uz 50% protivnika), HSS-a (25% uz 62,5% protivnika), HNS-a (25% prema 68,8% protivnika) i HDZ-a (23,5% uz 62,6% protivnika). Birači SDP-a su znatno češće protiv vojnog rješenja (69% prema 15,3% zagovornika napada).

Vojnim se napadima češće protive žene (72,2%) nego muškarci (62,9%). I dok su muškarci podržavatelji vojne intervencije u 24,4% slučajeva žene su to svega 10,1%. Zanimljivo je da se vojnim napadima na Siriju znatno češće protive mlađi hrvatski državljani od onih iz starijih dobnih skupina. Tako je među sugovornicima iz dobne skupine od 18-30 godina svega 9,5% zagovornika napada, u dvije dobne skupine zrelije i starije dobi (od 51-60 i 61-70 godina) skoro dvostruko više podržavatelja i iznosi 17,4%, odnosno 18,2%.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zanimljivi su nalazi prema obrazovanju. Među slabije obrazovanim skupinama, odnosno među hrvatskim građanima koji nisu pohađali školu ili nemaju završenu osnovnu školu bilježimo najmanju podršku napadima (svega 7,4%) uz 59,3% podržavatelja, ali i vrlo visoki udio onih koji nemaju stajalište o ovoj temi (33,3%). Sugovornici sa završenom osnovnom školom su u 9,3% slučajeva zagovornici vojnih napada, uz visoki udio protivnika 66,4% (uz 24,3% onih koji nemaju stajalište o temi). Najveći udio zagovornika je među hrvatskim građanima sa završenom srednjom školom (16,3%), uz 69% protivnika vojnom rješenju i 14,7% onih koji nemaju stajalište. Među najobrazovanijima je 15,7% zagovornika vojnih udara, ali i 70,7% protivnika (uz 13,6% onih bez stajališta).

Kako bi Hrvati riješili situaciju u Siriji?

Nešto češće zagovornike vojnog rješenja bilježimo u onim hrvatskim regijama koje su i same osjetile ratne strahote (Slavonija, Središnja Hrvatska i Dalmacija). Tako je u Središnjoj Hrvatskoj zabilježeno 16,7% zagovornika i 66,7% protivnika (uz 16,7% onih bez stajališta). Slavonci su 15,9% za vojne napade uz 70,4% protivnika (13,8% bez stajališta). U Dalmaciji je 15,6% zagovornika i 71,7% protivnika (12,7% bez stajališta).

Najmanja potpora vojnog rješenja zabilježena je u Zagrebačkoj regiji (14,2%), Istri i Hrvatskom primorju (14,5%) i Sjeverozapadnoj Hrvatskoj (15,2%).

Kad bi hrvatski građani birali način rješavanja velikog i tragičnog sukoba u Siriji onda bi prevagnulo političko rješenje i to kroz pregovore zaraćenih strana a čemu je cilj demokratska transformacija vlasti kroz izbore (39,3%). Političko rješenje kroz pregovore zaraćenih snaga koje bi osiguralo mirni prijenos vlasti na Vladu nacionalnog spasa izbor su 29,8% hrvatskih građana.

Vojno rješenje kroz udare iz zraka (bez korištenja kopnenih snaga) s ciljem svrgavanja aktualnog režima što je rješenje koje promovira SAD je vrlo rijetko prihvatljivo za naše sugrađane (svega 5,2%). Irački recept s vojnim udarima iz zraka i na terenu uz svrgavanje režima je prihvatljiv u samo 3,2% slučajeva.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara